Direktorica festivala Nataša Popović rekla je u utorak na konferenciji za novinare kako taj festival na toleranciji u društvu radi već trinaest godina, no na žalost posla je sve više.

'Ove godine fokus je na jednakosti i pravednosti, o kojima ćemo govoriti kroz projekcije više od 70 filmova nagrađivanih na renomiranim svjetskim festivalima, a o toleranciji i integraciji izbjeglica u Hrvatskoj kroz izložbu', dodala je.

Producent festivala Hrvoje Pukšec istaknuo je kako su, uz visoku kvalitetu, promicanje ljudskih prava i tolerancije osnovna smjernica kod odabiranja filmova za festival.

'Malo se odmaknulo od ranijeg fokusa koji je bio na holokaustu i židovskoj tematici, pa imamo puno filmova koji se bave izbjeglicama, pravima žena, posvojenicima', dodao je.

Pukšec kaže da nije bilo teško pronaći jako dobre filmove u ovim netolerantnim vremenima jer upravo ona provociraju filmove koje će takve stvari tematizirati.

Po njegovim riječima, filmovi dolaze s uglednih svjetskih filmskih festivala, od Berlina i Sundancea do Tribece i Locarna, redom su hrvatske ili regionalne premijere, a podijeljeni u sekcije zadovoljit će različite interese publike. 'Probali smo biti što aktualniji i brži i vjerujem da smo u tome uspjeli', istaknuo je.

Slovensko-hrvatsko-srpska premijera

Program Spektar predstavlja selekciju svjetski aktualnih i atraktivnih igranih filmova namijenjenih široj publici.

Tolerancija na rubu donosi izbor autorskih filmova raznih žanrova i rodova naglašenog arthouse karaktera, a kao jedan od aduta izdvaja se austrijski biografski film 'Angelo' Markusa Schleinzera, životna priča roba iz Afrike koji biva kršten i obrazovan te poslije prihvaćen u bečkoj aristokraciji, snimljen prema istinitim događajima.

Programska novina je i sekcija Idemo dalje, koja se radi u suradnji s UNHCR-om, s tri projekta proširene i virtualne stvarnosti, sve prisutnijom formom na audiovizualnoj sceni. VR medij je za Festival tolerancije posebno zanimljiv jer može kod publike pobuditi empatiju.

Dokumentarni filmovi prikazat će se u programu Ugriz stvarnosti kojemu je cilj prikazati globalnost i univerzalnost individualnih problema, a kratkometražni u programskoj sekciji Samo kratko.

Jedan od filmova predstavljen na konferenciji, slovensko-hrvatsko-srpska koprodukcija koja će se premijerno prikazati na festivalu je 'Izbrisana' Mihe Mazzinija, u kojemu Judita Franković glumi ženu koja zbog birokracije postaje nevidljiva za sustav i primorana je tek rođenu bebu ostaviti u rodilištu.

'Prije nego što sam dobila film na audiciji nisam bila upoznata s temom, no kad sam se informirala shvatila sam koliko je to strašno. Fenomen izbrisanih u ovom filmu je kontekst, a priča je borba za dijete, njoj kažu da ne postoji, a dijete je u sistemu', rekla je Franković.

Bobo Jelčić i Nebojša Slijepčević

Kako bi pomogao u vidljivosti hrvatskog filma, Festival tolerancije je uveo Masterclass tolerancije, novi program u kojem autori govore o nastanku svojih filmova.

Bobo Jelčić podsjetit će na svoj nagrađivani film 'Obrana i zaštita', o životu u njegovom podijeljenom rodnom Mostaru, kroz psihološki portret čovjeka koji dvoji hoće li otići na sprovod prijatelju na 'drugu stranu' grada.

'Ta je priča bila moje dešifriranje i sublimacija svega onoga što se tamo događalo, odnosno situacija je ostala gotovo ista i nakon sedam godina otkad sam snimao film', rekao je, dodavši da je to i njegova priča 'budući da sve što se događa tom čovjeku moglo bi se desiti meni ili bilo kome drugome tko živi tamo'.

Nebojša Slijepčević na masterclassu će govoriti o svom višestruko nagrađivanom filmu 'Srbenka', koji prati stvaranje predstave Olivera Frljića o ubijenoj djevojčici srpske nacionalnosti Aleksandri Zec.

Sjećanje na poljske Židove

Popratni programi od 1. do 17. travnja donose dvije izložbe, od kojih fotografska 'Oni' predstavlja radove cijenjenih hrvatskih fotografa Stanka Hercega, Mare Milin, Ane Opalić i Ivana Posavca.

U javnom prostoru pod pokroviteljstvom UNHCR-a Hrvatska i u suradnji s Isusovačkom službom za izbjeglice u javnom prostoru Zagreba zaživjet će pop up instalacije s portretima četvero izbjeglica koji trenutačno žive u Hrvatskoj.

Fotografi su na konferenciji za novinare izrazili nadu da će te fotografije potaknuti empatiju kod ljudi koji će pogledati te tužne priče, s obzirom da je i Hrvatska imala rat i brojne izbjeglice koje je trebalo negdje smjestiti, a što se, kažu, brzo zaboravilo.

Od 6. do 17. travnja ispred Muzeja suvremene umjetnosti održat će se izložba 'Kao da ih nema: oživljavanje sjećanja na poljske Židove'.

U poljskim gradovima u kojima su Židovi prije Drugoga svjetskog rata činili znatan dio stanovništva, murali su se počeli pojavljivati kao djelo malih grupa urbanih aktivista i aktivistica koje svoje sugrađane žele podsjetiti na njihove nekadašnje susjede. U suradnji s POLIN-om - Muzejom povijesti poljskih Židova iz Varšave, u Zagrebu će biti predstavljene reprodukcije murala pronađenih po cijeloj Poljskoj, a koji govore o prošlosti tamošnjih Židova koji su činili važan dio poljske kulture i života.

Svjedočanstvo preživjele holokausta

Tradicionalna Edukacijska jutra koja mladima približavaju temu holokausta ove godine prikazuju kratki dokumentarno-animirani film '5105, a story of an escape from Mauthausen' nakon kojeg će učenici imati priliku iz prve ruke čuti svjedočanstvo preživjele holokausta, Vesne Domany Hardy.

U programu koji tradicionalno dobiva preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja dosad je sudjelovalo više od 25 tisuća učenika iz cijele Hrvatske i šire.

Program Film i diskusija posvećen je integraciji izbjeglica u društvo i održava se kroz koncept Digitalne kino-škole za učenike viših razreda osnovnih i učenike srednjih škola.

Cilj programa je koristeći film kao medij i diskusiju kao sredstvo angažmana pojedinca, povezanih u cjelinu, skrenuti pažnju na važnost tolerancije te utjecati na negativnu percepciju izbjeglica u društvu. Projekt bi u sklopu 13. Festivala tolerancije pratilo i u njemu sudjelovalo do 300 učenika, podijeljenih po grupama do 30 učenika, a nakon festivala, tako razvijen program predstavio bi se školama diljem Hrvatske.

Reprogramiranje homoseksualaca i pedofilija u crkvi

Festival i ove godine donosi niz diskusija vezanih uz filmove koji će se prikazati u programskim sekcijama Festivala. Unutar programa Tolerance Talk ovogodišnje teme za raspravu kretat će se od pitanja tzv. reprogramiranja homoseksualaca, do aktivizma pojedinca preko pitanja Europe i rasizma, ljudskih prava – 'izmišljotine 20 stoljeća?', izbjegličke krize, pa sve do toga kako je holokaust promijenio svijet i seksualnog zlostavljanja djece od strane vjerskih dužnosnika.

Program je zamišljen kao javna platforma na kojoj se razmjenjuju mišljenja, pitanja i odgovori, slaganja i neslaganja, a u diskusijama osim stručnjaka iz relevantnih društvenih područja sudjeluje i publika.

Uz bogati filmski i popratni program, tu su i koncerti, među ostalim, EtnoRom Banda, svjetske gypsy world music senzacije, koji u Zagreb dolazi u suradnji s Mađarskim institutom. Nakon dvadeset godina neprekidne turneje po cijelom svijetu, EtnoRom Band je svoje tradicionalne Vlach Roma ritmove upotpunio i preusmjerio u gypsy jazz, swing i funk.

Festival tolerancije – JFF Zagreb, izrastao je iz Festivala židovskog filma, pokrenutog s idejom podizanja svijesti i održavanja kolektivnog sjećanja na holokaust kroz filmove i osobno prenošenje iskustava iz logora predsjednika Festivala i dvostrukog Oskarovca, Branka Lustiga. Svoj je društveni angažman ojačao novim temama u skladu s društvenim, političkim i socioekonomskim kretanjima.