Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti otvorila je u ponedjeljak gradilište i početak konstrukcijske obnove u potresu stradale zgrade Palače Vranyczany-Dobrinović, osme i posljednje koja ulazi u program obnove
Ugovorom s Ministarstvom kulture i medija (MKM) osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od gotovo osam milijuna eura, od čega na izvođenje radova za konstrukcijsku obnovu 7,7 milijuna eura.
vezane vijesti
Glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar zahvalio je Ministarstvu na dobroj suradnji i kazao da počinju obnovu s namjerom da je provedu na vrijeme i da se u palaču što prije vrate Nacionalni muzej moderne umjetnosti (NMMU) i umjetničko-galerijske jedinice Akademije.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je važnost postizanja kvalitetnog dogovora o prostoru u zgradi koji će zajednički koristiti HAZU i NMMU te izrazila nadu da će sve zgrade HAZU koje spadaju u najvažnije spomenike koje u ušle u konstrukcijsku obnovu bez poteškoća završiti taj dio obnove.
Ministarstvo je već krajem godine u cijelosti realiziralo sve sredstva koja su nam bila na raspolaganju iz Fonda solidarnosti, i sada trošimo dodatna sredstva, rekla je ministrica napomenuvši da Ministarstvo u ovom trenutku radi paralelno na području zagrebačkog i petrinjskog potresa na više od 280 projekata.
Svi se radovi odvijaju jako dobro i očekujem da se u cijelosti ispuni naš plan o potrošnji oko 300 posto inicijalne alokacije koja nam je bila na raspolaganja, potom nas čeka cjelovita obnova koja će potrajati još dvije-tri godine na složenijim projektima, a veliki dio projekata bit će završen do kraja ove godine, istaknula je Obuljen Koržinek.
Palača je u potresu 22. ožujka 2020. godine pretrpjela znatna oštećenja, djelomice su pale žbuka i štukature u predvorju i u ovalnoj dvorani, a zamjetne su bile i pukotine u pregradnim i nosivim zidovima (stubište).
Do potresa bila je sjedištem različitih odjela i ureda HAZU, kabineta grafike HAZU s izložbenom dvoranom, Kabineta za arhitekturu i urbanizam, a u najreprezentativnijem dijelu palače, na prvom i drugom katu nalazi se Nacionalni muzej moderne umjetnosti.
Nakon potresa 2020. godine Institut za povijest umjetnosti izradio je konzervatorski elaborat za Palaču Vranyczany-Dobrinović HAZU (autorica dr. sc. Irena Kraševac) u kojem su prikazani: povijest gradnje, valorizacija palače i prijedlog konzervatorskih smjernica.
Prema projektu bečkog arhitekta Otta von Hofera, palača je građena od 1881. do 1883. za plemića Ljudevita Vranyczany-Dobrinovića. U sklopu zagrebačke historicističke arhitekture jedna je od najreprezentativnijih plemićkih rezidencija i ima nezaobilaznu urbanističku ulogu u formiranju perivojnog trga potkove.
