Muzej grada Zagreba nakon tri godine pauze priređuje edukativnu manifestaciju Žive slike. Riječ je o programu koji Muzej organizira od 2000. godine u zadnjem vikendu fašnika, po uzoru na slična događanja koja su u gradu priređivana krajem 19. stoljeća.

Program se temelji na konceptu "oživljene povijesti" (eng. living history). Radnici Muzeja, vanjski suradnici i prijatelji Muzeja u prostoru stalnog postava u prvom licu tumače prošlost Zagreba, odjeveni u vjerodostojne povijesne kostime izrađene prema predlošcima s portreta i fotografija iz muzejskog fundusa.

Među ostalima, u stalnom postavu Muzeja s posjetiteljima razgovaraju i povijesne događaje tumače već spomenuti kralj Bela IV., prvi zagrebački biskup Duh, Crna kraljica Barbara Celjska, gradski sudac Adam Balogh, barunica Ana Marija Rauch, izumitelj Slavoljub Penkala, subreta u kabareu Micika Žličar, krojačica Žuži Jelinek i brojni drugi likovi...

Povodom stote obljetnice rođenja našeg poznatog glazbenog izvođača, ove godine posjetiteljima će se "obratiti" i Ivo Robić, a dočekat će ih i likovi iz animiranih filmova, profesor Baltazar i Crvenkapica (prvi domaći animirani film u boji).

Ove godine, prvi put u stalnom postavu s posjetiteljima će komunicirati i vođa seljačke bune Matija Gubec, velikaš Franjo Tahy, Crni Džek iz kultne serije TV Zagreba Smogovci, dizajnerica i umjetnica Otti Berger te prva vozačica automobila Alma pl. Balley.

"Žive slike" bit će održane u subotu i nedjelju, 18. i 19. veljače 2023. godine. Navedene dane Muzej grada Zagreba bit će otvoren od 11 do 14 sati.

Cijena ulaznice je 1 euro po osobi, a za djecu do 7 godina ulaz se ne naplaćuje.

Uoči vikend-događanja u Muzeju grada Zagreba, razgovaramo s njegovom ravnateljicom Aleksandrom Berberih Slana, koja upravo ulazi u drugu polovicu prve godine na čelu mandata.

Po čemu je specifično događanje u Muzeju grada Zagreba za vikend, kako ga najavljujete?

"Žive slike" organiziraju se dvadeseti put u Muzeju, dakako s pauzom od korone, a i ove se godine držimo fašničke tradicije. Žive slike temelje se na tradiciji održavanja fašničkih kućnih zabava u zagrebačkim palačama 19. stoljeća, pa je tako 1887. godine pozivano na zabavu sa živim slikama u domu brauna Ljudevita Vranyczanija. Tijekom vikenda, naši će posjetitelji imati priliku upoznati grad Zagreb kroz priče povijesnih likova poput Bele IV., kraljice Marije, Crne kraljice pa sve do kumice s Dolca, pekarice, slikarice Naste Rojc ili profesora Baltazara i Žuži Jelinek. Riječ je o povijesnim ličnostima koje su stvarale povijest Zagreba, a naše je uvjerenje je čovjek na zabavni način može bolje učiti o povijesti grada.

Tko će utjeloviti ove povijesne ličnosti?

Tražili smo pojedince unutar kolektiva, većina od naših radnika već je nastupala na "Živim slikama", a obratili smo se i vanjskim suradnicima, većinom onima koji su i ranije sudjelovali na manifestaciji i za koje znamo da imaju osjećaja za to i da ih veseli komunikacija s posjetiteljima. Tražili smo ljude koji su elokventni i koji mogu na zanimljiv način ispričati priču. Sve to iziskuje puno pripreme i rada, volonteri se moraju upoznati s povijesti grada, legendama, i zato posebna zahvala ide baš njima. Bili su spremni uložiti svoje vrijeme, kostimirati se, posvetiti se cijeloj priči. Nije to zanemariv posao.

Jeste li uveli neke novosti u ovogodišnje "Žive slike"?

Uveli smo neke nove likove, ali oni su se i ranije mjenjali budući da oni posjetitelji koji svake godine dolaze žele upoznati i nove likove... Doradili smo signalizaciju, a od iduće godine planiramo i dodatne promjene vezane uz "Žive slike".

Kako privući publiku u muzeje danas?

Treba prihvatiti da se generacije mjenjaju. Generacija boomera, kako bi moj sin rekao, i recimo generacija milenijalaca se razlikuju. Činjenica je da se mi još uvijek malo bavimo istraživanjem i uključivanjem novih generacija u pripremu programa i izradu smjernica rada muzeja, stalno pričamo kako se trebamo približiti mladima, ali ih ne pitamo što žele. Zato smo u Muzeju grada Zagreba i započeli s programom Treća subota koji organiziraju studenti za studente, a započet će u ožujku ove godine. Mislimo da ne treba razmišljati koja je generacija bolja, zainteresiranija, nego kako prilagoditi muzeje i muzejske programe svakoj generaciji posebno. A to je veliki izazov.

Kako se osvrćete na svoj dosadašni mandat, Muzejom upravljate pola godine?

Moji su dojmovi jako dobri. Kolektiv me dobro prihvatio,a i ja sam zadovoljna našom dosadašnjom suradnjom. Ovaj muzej ima veliki potencijal. Nakon što sam došla, već za 30 dana smo morali predati programe, tako da nismo uspjeli započeti drastične promjene, ali s obzirom na to da sada radimo strategiju muzeja s uključivanjem lokalne zajednice, sigurna sam da ćemo u idućih godinu dana odrediti dugoročne ciljeve i odlučiti kako ih postići. Najveći izazov je privući generaciju mladih ljudi koje završe školovanje, i onda ne posjećuju muzeje sve dok sami ne osnuju obitelj pa ne dođu opet zbog djece. Trebamo raditi na tome da privučemo one grupe posjetitelja koje nam manje dolaze. Prošle godine smo imali 100 000 posjetitelja, što je dobro, ali nikada ništa nije savršeno i znamo da se moramo razvijati u skladu s vremenom, očekivanjima i muzejskim trendovima u svijetu.

Što najavljujete od nadolazećih događanja u Muzeju?

Slijedi izložba o Dori Pejačević, nakon toga izložba povodom obljetnice Zagrebačke filharmonije, zatim gostovanje naše izložbe Zagreb in spe u Piranu, pripremamo izložbu o Smogovcima, kao i jednu izložbu o češkoj nacionalnoj manjini u Zagrebu. Radimo na programu Adventa u Zagrebu, a pripremili smo i Rođendaonice, noćnu muzejsku avanturu te dječje kampove. Prvi dječji kamp kreće idući tjedan u suradnji sa Froom-om. Uskoro kreće naš novi projekt pop-up muzeja, ali o tome više idućom prilikom. Od Grada Zagreba preuzeli smo i Zbirku hvatskih slikarica 19. stoljeća i pripremamo projekt muzeja u kojem bi progovorili o umjetnosti, ženskim pravima, položaju žena i borbi za prava žena. Na kraju ne smijemo zaboraviti ni novu muzejsku trgovinu koja će biti otvorena ove godine, a u njoj ćemo nuditi vlastite suvenire ali i suvenire lokalnih umjetnika, dizajnera i obrtnika.

Imali ste u planu i osvježiti stalni postav Muzeja, što je s tim?

Konsenzus je da trebamo osvježiti postav. Počeli smo sa malim promjenama u vidu novih legendi i popravaka, ali to je tek početak. Stručno vijeće započinje s osmišljavanjem novog stalnog postava. Takav rad uključuje stručno osoblje, dizajnere, arhitekte, ali i istraživanje želja i očekivanja posjetitelja.

Stižete li to u prvom mandatu?

Mislim da ćemo projekt pripreme privesti kraju u tom razdoblju. Željela bih, kao i u prošlom Muzeju, svjedočiti projektu od njegove pripreme pa sve do realizacije, odnosno novog stalnog postava. To bi mi bio izazov. Ali svi smo svjesni da za dobar stalni postav treba određeno vrijeme.

Kako ste zadovoljni s kadrom u Muzeju, planirate li širiti team?

Krenuli smo sa velikim i inovativnim projektima te pripremom strategije koji će tražiti nova radna mjesta, a to traže i promjene u muzealstvu koje zahtjevaju nove profile radnika. Nadamo se da će uskoro krenuti i obnova vanjskih zbirki za koje pripremamo nove programe da ih oživimo u suradnji sa lokalnom zajednicom, udrugama i umjetnicima. Zadovoljni smo što smo za novu zbirku dobili i mjesto kustosa, a trenutno pripremamo novu sistemizaciju u koju smo uključili sve naše potrebe. Ipak, treba naglasiti da ne želimo ovisiti isključivo o osnivaču nego ćemo tražiti i načine da vlastitim sredstvima osiguramo koje radno mjesto.