Hrvatsko društvo likovnih umjetnika uručilo je u srijedu umjetnicima u Domu HDLU-a svoje godišnje nagrade, među kojima je ona za životno djelo pripala jednom od najvećih hrvatskih suvremenih umjetnika, Zlatku Keseru.

Osim Nagrada za životno djelo, dodijeljene su Nagrada za najbolju izložbu - "Opsada Oza" Nikole Vrljića u Galeriji Bačva, Nagrada mladom umjetniku Andreju Tomiću i Posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti Snježani Pintarić, donedavnoj ravnateljici MSU-a Zagreb.

Svečana dodjela godišnjih nagrada HDLU-a za postignuća u 2021. održala se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH.

Predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak rekao je kako je Ministarstvo kulture i medija nizom poticaja zaista dalo doprinos u podržavanju umjetnika i umjetnica u zadnje dvije godine otkad je krenula pandemija i kada je došlo do potresa u Zagrebu i okolici.

"Znamo da su sva umjetnička područja, ne samo likovno, izrazito krhki u današnjim uvjetima krize, zato zahvaljujemo Ministarstvu", dodao je.

U ime Ministarstva kulture Nevena Tudor Perković rekla je kako je uloga tog ministarstva podupirati umjetnost, osobito u trenucima kada je to područje krhkije nego ikada, u vremenima kada jedna kriza sustiže drugu.

Istaknula je da su ove nagrade važne jer nagrađuju najbolje među svojima, a obuhvaćaju i doajene hrvatske umjetnike i one mlade koji će s vremenom tek postati doajeni.

Čestitavši nagrađenima i HDLU-u na upornosti da nagrade zadrži, izrazila je nadu da će one opstati jer dolaze od struke i kolega.

Dobitnik Nagrade za životno djelo, Zlatko Keser (Zagreb, 1942.), slikar, crtač, grafičar, akademik i sveučilišni profesor imao je dosad 66 samostalnih i više stotina skupnih nastupa, a za svoj je rad osvojio dvadesetak nagrada, među kojima je i nagrada "Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Keserovi radovi su eksplozija kolorita, kontrasta i slobode

Kako je istaknuto u obrazloženju, njegovi su radovi eksplozija kolorita, kontrasta i slobode – nagonski, instinktivni, ozbiljni koliko i infantilni, a slike mu ne podliježu konvencijama već postaju i jesu svojevrsna materijalizirana ekstenzija slikareva bitka, što u konačnici i jest definicija i tradicija stvaratelja umjetnosti.

Keser i u 78. godini života neumorno stvara, u posljednje vrijeme aktivno se koristeći i alatima moderne tehnologije, "dokazujući time svoju aktualnost, autentičnost i neupitnu umjetničku vrijednost, zbog čega ostaje nezaobilazno mjesto suvremenog hrvatskog slikarstva", a zbog čega mu i HDLU dodjeljuje Nagradu za životno djelo.

Likovna nagrada HDLU-a za najbolju izložbu dodjelila se izložbi "Opsada Oza“, Nikole Vrljića, održanoj u Galeriji Bačva, Doma HDLU od 26. kolovoza do 16. rujna.

Na izložbi je bio predstavljen posljednji ciklus tog akademskog kipara, koji "majstorski vlada tradicionalnim kiparskim umijećem, stvarajući ekspresivne, masivne figure, koje savršeno dobro funkcioniraju kao zasebna umjetnička djela, jednako kao i cjelina u galerijskom prostoru".

Kako se napominje, njome je Vrljić potvrdio svoju poziciju unutar hrvatske suvremene umjetnosti, kao najistaknutiji predstavnik kiparske figuracije svoje generacije.

Slikar Andrej Tomić najbolji je ovogodišnji mladi umjetnik

Najbolji ovogodišnji mladi umjetnik je akademski slikar Andrej Tomić (Osijek, 1992.) koji je dosad izlagao je na više samostalnih i skupnih žiriranih izložbi. Za svoj je rad nagrađivan, a zaposlen je kao nastavnik na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek.

"Njegove su slike dio organskog, postupnog, intuitivnog procesa bez predeterminiranja svakog detalja. Taj proces nije uvijek meditativan ili lak, ali ostavlja prostor spontanom i duhovnom izranjanju slike iz dubine umjetnikovog bića", napominje se u obrazloženju.

"Andrej Tomić predstavlja novu generaciju umjetnika koji dolaze. Nagrada tako potvrđuje njegov dosadašnji rad, ali je i poticaj za buduća ostvarenja", dodaje se.

Snježana Pintarić nagrađena za doprinos likovnoj umjetnosti

Za dugogodišnju ravnateljicu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu Snježanu Pintarić, koja je nagrađena za doprinos likovnoj umjetnosti, rečeno je kako to priznanje zaslužuje svojim predanim radom i posvećenosti očuvanju i promicanju baštine hrvatske moderne i suvremene umjetnosti.

Iz njezine bogate karijere podsjeća se kako je 1998. postala ravnateljica, muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke slikarstva i Zbirke Benko Horvat zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, koji je u to vrijeme još bio na Gornjem gradu, bez adekvatnog depoa, čak i e-mail adrese.

"U 24 godine koliko je upravljala jednim od najpoznatijih i najuspješnijih domaćih muzeja, MSU je, sa svojim zbirkama, koje čine više od 12 000 umjetnina, dobio dugoočekivani vlastiti prostor u Novom Zagrebu, i kontinuirano priređuje velike retrospektivne, tematske i problemske izložbe domaćih i stranih umjetnika, a razvio je i široku lepezu aktivnosti na području edukacije o suvremenoj umjetnosti", ističe se u obrazloženju.

Među ostalim, bila je prva ravnateljica koja je podržala HDLU-ove manifestacije dodjelom izložbenih nagrada u MSU Zagreb, čime je utkala put suradnji HDLU-a s drugim brojnim muzejskim ustanovama u Hrvatskoj, a što se pokazalo značajnim za karijerni razvoj hrvatskih likovnih umjetnika.

O godišnjim nagradama odlučivao Odbor za dodjelu likovnih nagrada u kojemu su Ivona Jurić, Robert Šimrak, Fedor Vučemilović, Danko Friščić i Zlatan Vrkljan.