Povijest egzila duga je koliko i povijest čovječanstva, no posljednjih godina doživljava jedan od svojih vrhunaca, što je bio i povod za program ZFF-a koji pokazuje kako su, kaže selektorica, filmaši uvijek brže reagirali na te procese od onih koji su ih trebali rješavati, pa broj filmova o 'dobrovoljnim' i prisilnim bjeguncima neprestano raste.

Program na malom uzorku odabranih filmova donosi različite aspekte tog neiskorjenjivog fenomena kojeg su, izazvani aktualnim povijesnim prilikama, tematizirali neki od istaknutih europskih filmaša.

Nenadić kaže kako je tražila temu koja neće biti zanimljiva samo zbog filma nego i zbog elementa aktualnosti, a kriterij je bio da pripadaju europskoj kinematografiji, jer problem migracija u najvećem dijelu danas pogađa Europu.

'Htjela sam pokazati da to nije novi problem, svi mi smo odnekud došli i u nekom trenutku bili migranti, emigranti, useljenici i stranci. Mnoge zemlje i narodi zaboravljaju da su i oni to bili, a možda odatle i kreće dio problema', rekla je Nenadić za Hinu.

Podsjeća da na ovim prostorima nije samo rat uzrokovao migracije, već su i puno ranije ljudi odlazili iz svojih domovina zbog ekonomskih ili političkih razloga, a danas te zemlje zaboravljaju da su i njihovi stanovnici odlazili negdje gdje bi postajali građani drugog reda.

Stoga je, kako je objasnila, odabrala filmove koji donose različite aspekte egzila i redatelje kojima se može vjerovati zato što su u svojim zemljama bili kritički otvoreni ili čak subverzivni i na neki način su proživjeli iskustvo emigranata.

Kako je bilo Poljacima u emigraciji govori humorna drama 'Rad na crno' Jerzyja Skolimowskog iz 1982., priča smještena u Veliku Britaniju u vrijeme političke krize u Poljskoj, koja prati ilegalne poljske radnike od kojih se mora sakriti što se događa u njihovoj domovini, sve dok ne završe s renovacijom novog londonskog stana jednog poljskog dužnosnika.

Osim tog filma već je prikazan i 'Tvrđava Europa' (2000.) Želimira Žilnika, dokudrama o ljudima različitih nacionalnosti koji iz srednje Europe pokušavaju dospjeti na zapad ilegalno prelazeći granicu, no vlasti im to ne dopuštaju.

U nedjelju je na programu film 'Obećanje' iz 1995. kojim su braća Dardenne stekla međunarodnu slavu, priča o sazrijevanju, dijelom inspirirana Braćom Karamazovima F. Dostojevskog.

Kako se napominje u najavi, Europa je u filmu prikazana kao bezdušni kapitalizam koji slabije razvijeni svijet podvrgava novom obliku roblja. Glavni likovi su mehaničarski šegrt Igor i njegov otac Roger koji se bavi krijumčarenjem imigranata, a između njih izbija svađa o tome kako pomoći udovici afričkog radnika.

U ponedjeljak je na programu film 'Žabar' Rainera Wernera Fassbindera koji u svom filmu iz 1969. glumi grčkog gastarbajtera čiji dolazak pomuti malograđansku sredinu.

Taj njegov drugi dugometražni film prikaz je netolerancije s kojom će grupa financijski i seksualno frustriranih prijatelja dočekati doseljenje imigrantskog radnika Jorgosa u njihov kvart u Münchenu, razotkrivajući da je buržoazijski fašizam uvijek latentno prisutan.

Naslov filma potječe od bavarske pogrdne riječi za stranog radnika, a taj precizni filmski eksperiment daje 'dramatičan crno-bijeli prikaz svijeta u kojem se iz dosade rađa nasilje i mržnja prema samima sebi.'

Za kraj Fragmenata egzila, projekciju u utorak, 12. studenog, ostavljen je film 'Uvoz, izvoz' austrijskog dokumentarista Ulricha Seidla, za koji Nenadić kaže da je 'groteskno-realistično' ostvarenje koje paralelno prati sudbine Ukrajinke u potrazi za boljim životom i Austrijanca koji s istom motivacijom kreće u suprotnom smjeru.

U glavnim ulogama su naturščici, dodaje, čija neposrednost osjetno doprinosi autentičnom dojmu ove sasvim fikcionalne radnje, a Seidl, poznat po dokumentarnim filmovima, unosi istu estetiku i u svoja igrana djela prožeta crnim humorom i osjećajem ljudskosti.