Glumica se nije uklapala u nacionalistički diskurs devedesetih zbog čega je doživjela institucionalni progon te odselila u SAD
Nakladnik Fraktura objavio je autobiografiju filmske i kazališne dive Mire Furlan 'Voli me više od svega na svijetu', dovršenu pred njenu preranu smrt u siječnju 2021., u kojoj čitatelja bez zadrške uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmišljanja i karijeru.
Najveća filmska i kazališna diva naših prostora, Mira Furlan živjela je život prepun uzbuđenja, veličanstvenih uspjeha, padova, ljubavi i izdaja, stoji u najavi.
U svojoj autobiografskoj knjizi, dovršenoj pred preranu smrt, Mira Furlan pripovijeda, literarno moćno, svoj život i živote svojih bližnjih – od sudbine majke Branke i oca Ivana te bake Ljube do supruga Gorana i sina Marka, kojem je knjiga i posvećena.
Bez zadrške Mira Furlan čitatelja uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmišljanja i karijeru.
'Voli me više od svega na svijetu' oživljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, početkom sukoba u bivšoj Jugoslaviji za njih više nije bilo mjesta u novim državama.
Emotivna, moćna proza u kojoj pratimo život mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlučuje za glumu, gdje se smjenjuju sreća i nesreća, proza u kojoj vidimo i lice i naličje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom rečenicom pod kožu.
Ne izostavljajući ništa i nikoga, ne štedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se čita kao roman. U njoj se ostvaruje 'američki san', ali, naposljetku, najvažnija je ljubav, koja joj je pomogla da lakše brodi karijerom.
'Voli me više od svega na svijetu' knjiga je koja s puno sentimenta i osjećaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan već i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen, poručuju iz Frakture.
Mira Furlan (1955.-2021.) slavu je stekla ulogom Kate u seriji 'Velo misto'. Nedugo zatim postala je jedna od najtraženijih glumica u Jugoslaviji te snimila brojne filmove i TV serije. Nagrađena je Zlatnom arenom za ulogu u filmu 'Kiklop' 1983. i za najbolju glumicu 1986. u filmu 'Lepota poroka'.
Svjetska ju je javnost upoznala ulogom u filmu 'Otac na službenom putu'. U drugoj polovici 1980-ih imala je brojne angažmane diljem Jugoslavije, posebno u zagrebačkim i beogradskim kazalištima, te živjela između dva grada, a 1990. dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin.
Heroina koja se nije uklapala u nacionalistički diskurs devedesetih zbog čega je doživjela institucionalni progon te odselila u SAD
Svojim angažmanom nije se uklapala u poželjnu sliku rastućih nacionalizama, te je optužena da je izdajica, a početkom rata doživjela je rijetko viđen medijski napad, politički i institucionalni progon.
Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem 1991. odlazi u emigraciju u Sjedinjene Američke Države, gdje je ostvarila zavidnu glumačku karijeru, a posebno se istaknula ulogama u serijama 'Babylon 5' i 'Izgubljeni'. Glumila je u brojnim američkim predstavama i filmovima te predavala na New York Film Academy.
Od početka novog tisućljeća glumila je i u filmovima i kazalištima u zemljama bivše Jugoslavije. Bila je angažirana i u riječkom HNK-u, gdje je odigrala i svoju posljednju ulogu, u predstavi 'Vježbanje života – drugi put'. Autorica je drame 'Dok nas smrt ne razdvoji' i knjige kolumni koje je objavljivala u Feral Tribuneu 'Totalna rasprodaja'.
Knjiga 'Voli me više od svega na svijetu' može se u Frakturinoj web-knjižari do 15. studenoga naručiti u pretprodaji s besplatnom dostavom u Hrvatskoj.