Proglašenjem godine čitanja realizirana je mjera iz Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja, usvojena 2017. godine, kako bi se pridonijelo razvoju kulture čitanja i omogućilo što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je do odluke o proglašenju iduće godine godinom čitanja došlo, između ostalog, i zbog pandemije koronavirusa i činjenice da je čitanje jedna od kulturnih djelatnosti kojoj smo nužno okrenuti u takvim okolnostima.

Tijekom Godine čitanja osmislit će se i provoditi nove aktivnosti - dodijeliti nagrada za najbolju knjižaru, objaviti natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se 'ambasadori čitanja', organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati 'mala noćna čitanja' i dr.), koje će doprinijeti afirmaciji čitanja.

'Prošli tjedan raspisan je i natječaj vrijedan 41 milijun kuna, iz Europskog socijalnog fonda, a sva sredstva bit će dodatno uložena u programe promocije čitanja', dodala je je ministrica. U obrazloženju odluke naglašava se važnost čitanja jer, među ostalim, 'identifikacijski modeli koji se javljaju u književnosti nude mogućnosti za uspješnije razumijevanje međuljudske komunikacije, bolje rješavanje konflikata ili potpunije shvaćanje onoga što nam u životu pomaže ili što nam prijeti'.

Čitanje povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju, a puno je i različitih emocionalno-spoznajnih, stručnih i korisnih razloga za poticanje čitanje, a jednako tako je važno čitanje koje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive, vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice, ističe se u obrazloženju.