Ispred ulaza u kriptu katedrale koja je posvećena Sv. Luciji gradi se novi pristupni ulaz, stepenište i ogradni zid. U tisku su se pojavile informacije da je materijal za gradnju je brački maramor kojim se još planira popločati i prostor ispred kripte te ukloniti rimski pločnik, pa je jedna od udruga odlučila poslati prijavu UNESCO-u.

Skandal sam po sebi je najava uklanjanja rimskog pločnika i postavljanje bračkog mramora na taj prostor, no pročelnik Konzervatorskog zavoda u Splitu Radoslav Bužančić to sve skupa demantira i kaže da navodi udruge Genius Loci i tiska nisu točni.

'Ne dira se nikakav antički pločnik niti ga se zamjenjuje novim pločama.

Natpisi tipa: 'Na mjestu starih ploča doći će ploče od bračkog bijelog kamena" su neutemeljeni, neistiniti i zlonamjerni jer se nikakve dijelove antičke arheologije ne uklanja niti mijenja ovim zahvatom. Zamjenjuje se samo ispucani pločnik iz 1938. godine. Ovaj zahvat je odavno planiran, a zamišljen 2005. godine radi uređenja neposrednog okoliša Mauzoleja cara Dioklecijana kao sanacija nedovršenog zahvata koji je izravno ugrozio arhitekturu Dioklecijanove palače' stoji u izjavi Bužančića za tportal.

Ipak, nameće se i pitanje zašto nema projekta na uvid, zašto nema table s dozvolom, imenom projektanta, s podacima o nadzoru ili broja dozvole?

Po pravilima, na istaknutoj tabli bi trebala biti obavijest o kompletnoj izmjeni javne površine, posebni konzervatorski uvjeti i arheološke mjere zaštite, s obzirom da se radi na lokaciji pod zaštitom UNESCO-a. U to idu i komunalci sa svojom dozvolom, već spomenuto ime investitora s objašnjenjem, popisom i svrhom zahvata te posebno građevinski, konzervatorski i arheloški nadzor. Obišli smo cijeli mauzolej, uočili na drugoj strani radove sondiranja i arheološko istraživanje, no nismo uočili istaknutu tablu s potrebnim podacima.

Mada je problematična intervencija reverzibilna i ne bi trebao biti veliki problem situaciju vratiti u prvobitno stanje, postavlja se pitanje tko to i zašto radi. Problem je i činjenica da konzervatori i crkva rade stvari daleko od očiju javnosti. Posebno je indikativna samovolja župnika sv. Duje i kruga ljudi koji skrbe o komercijalnom dijelu posla u katedrali sv. Duje.

Posljednjih desetak godina, bivši Dioklecijanov mauzolej je postao izvor značajnih prihoda od ulaznica za turiste. Komercijalizacijom katedrale, već su napravljene dvije samovoljne intervencije, zatvaranje stepeništa, portika (šetnice) i zapadnog glavnog ulaza metalnim vratnicama. Druga problematična intervencija, neprihvatljiva s aspekta katoličkog protokola i liturgije je premještaj ulaza s zapadne strane na istočnu, iza oltara, tako da gosti ulaze u katedralu otraga naopako. Prvi test nove situacije, ako bude moguće će biti 13. prosinca na dan sv. Lucije, kada se Splićani tradicionalno mole za zdravlje i uzimaju vodu s izvora u kripti. Ako bude moguće, zbog tekućih radova.

Gradnja posebnog ulaza u kriptu je možda dio plana daljnjeg ograničavanja kretanja za građane Splita i turiste u sklopu oko katedrale i daljnja komercijalizacija Dioklecijanove i ranokršćanske baštine. Možda se radi i o provjerenoj taktici, izgradimo možda prođe. Kako bilo, to trebaju riješiti odgvorne institucije, pa predlažemo nadležnima iz dvaju ministarstava da pogledaju snimke stanja od prije na Google Earth-u ili Google Street-u, usporede ga s današnjim stanjem i u skladu s time interveniraju.