U kategoriji poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata televizijskih djela, s rokom 17. siječnja, stiglo je ukupno 86 prijava, a sredstva su odobrena za pet projekata, samo u kategoriji razvoja projekata serijskih televizijskih djela, s 430 tisuća kuna.

Po riječima umjetničke savjetnice Sanje Kovačević, odabrani projekti izdvojili su se po zanimljivosti, aktualnosti teme, svježini priče i likova, kreativnom dramaturškom pristupu, razrađenosti forme, elaboriranosti i izvedivosti projekta te tržišnim potencijalima.

Kako je politika od Zagreba napravila prijestolnicu smeća

To su dokumentarni TV serijal 'Smeće i ja' scenaristice i redateljice Vlatke Vorkapić, koji istražuje hrvatsku politiku gospodarenja otpadom u okviru 'crony' kapitalizma kroz zanimljivu formu putovanja autoričina smeća do deponija.

'Počevši od odgovornosti pojedinca, koncept govori o onima koji na otpadu zarađuju i onima koji od njega žive, kako je politika od Zagreba učinila europsku prijestolnicu smeća, te kako se u tome svemu (ne)snalazi pravosuđe, da bi cijelu priču završila u optimističnom tonu', napomenula je, izrazivši uvjerenost dobar domaći i inozemni uspjeh i plasman projekta.

Projekt 'Đavolji advokat' Nenada Puhovskog, posvećuje svaku epizodu jednom slučaju renomiranog odvjetničkog para koji je izazvao burne reakcije javnosti i nosio ogroman društveni značaj

Serija 'Realizirane utopije - kuharica budućnosti' redateljice Ines Pletikos opisuje realizirane utopije, poput zajamčenog temeljnog dohotka ili ekonomskih utopija koje koriste etičko bankarstvo i kriptovalutu te raznih drugih vrsta koncepata koji vraćaju vjeru u konkretno poboljšanje kvalitete života i konstruktivno nadilaženje trenutne zbilje.

Igrano TV djelo 'Priče iz davnine' Alda Tardozzija, opisuje život Ivane Brlić Mažuranić, preplitanjem s motivima njezinih bajki iz zbirke 'Priče iz davnine', od njezinog djetinjstva sve do smrti, prepoznajući veze između simbola iz njezine fantazije i ključnih životnih događaja.

'Savjetnica' scenaristice Višnje Skorin i redateljice Sare Hribar aktualna je priča o osnivačici Savjetovališta za maloljetne trudnice i majke kojemu prijeti zatvaranje i njezinim sukobima s društvenim silama koje se zalažu za rađanje sve začete djece, bez obzira na okolnosti, kao i njezinim vlastitim demonima, te problemima maloljetnih trudnica i majki, punoj moralnih dvojbi i obiteljskih drama.

Tri milijuna kuna za devet projekata manjinskih koprodukcija

Za sufinanciranje koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom pristigle su 33 prijave, od čega se razmatralo njih 27, a za sufinanciranje je predloženo njih devet u ukupnom iznosu od 3.000.000 kuna.

Umjetnički savjetnik za filmske koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom Boško Picula obrazložio je da su se kriteriji temeljili na cjelovitosti predloženih radova, redateljskom konceptu, scenarističkoj dorađenosti, doprinosu i broju hrvatskog dijela kreativne, tehničke i produkcijsko-organizacijske ekipe filma, realizaciji projekta u Hrvatskoj, festivalskim potencijalima u Hrvatskoj i inozemstvu, elaboriranosti izvedbe samog projekata i aktualnim financijskim mogućnostima.

Na listu filmova predloženih za sufinanciranje proizvodnje uvršteni su animirani film 'Elena', dugometražni dokumentarni filmovi 'Rat je gotov', 'Muzej Revolucije', debitantski dugometražni igrani filmovi 'Poslije zime' i 'Djed Mraz u Bosni', dugometražni igrani filmovi 'Probudi me', 'Praznik rada', 'Nije loše biti čovjek' te kratkometražni igrani film 'Kamena srca'.

Animirani film 'Elena' novi je projekt mlade litavske redateljice Birutė Sodeikaitė, spoj intimističke priče i konteksta bajke kao katalizatora osobne drame, koji tematizira roditeljstva kao životni izazov.

Rad nastaje tehnikom stop-animacije, konkretno kao lutka-film pri čemu su animatori likova Ivana Bošnjak i Thomas Johnson, nagrađivani autorski dvojac iz Hrvatske.

'Rat je gotov' aktualni je projekt talijanskog redatelja Stefana Obina koji živi i radi u Njemačkoj, a u novom se radu bavi krhkošću poslijeratnih sredina na primjeru Iračkog Kurdistana koji već desetljećima balansira između rata i mira, posljednji put nakon sloma Islamske države.

Film 'Muzej Revolucije' zasad je najambiciozniji projekt mladoga srbijanskog redatelja Srđana Keče čiji su dosadašnji dokumentarci kratkog i srednjeg metra (Mirage, Pismo ocu) prikazani na više vodećih svjetskih festivala dokumentarnog filma.

Po ocjeni umjetničkog savjetnika, to je istodobno potresna i nježna priča o djevojčici Milici i starici Mari čijem krajnje skromnom životu u ostacima nekoć grandioznog projekta posvećenog jugoslavenskoj socijalističkoj revoluciji u Beogradu, zaprijeti odluka gradskih vlasti o prenamjeni prostora.

Među dugometražnim filmovima i novi film Pjera Žalice

Debitantski dugometražni igrani film (u postprodukciji) 'Poslije zime' crnogorskog redatelja Ivana Bakrača, zamišljen je kao umjetnička analiza teme prijateljstva danas, i to kroz prizmu različitih vrsta prijateljstava mladih ljudi na pragu zrelosti.

Još jedan dugometražni prvijenac je 'Djed Mraz u Bosni' bosansko-hercegovačkog redatelja Emira Kapetanovića koji se nakon niza uspješno postavljenih kazališnih predstava (Superžaba spašava Tokio, Bajka koju idiot priča) te dokumentarnih filmova (ReGeneracija, Djeca mira) odlučio za filmsku komediju.

'U duhu poznatoga sarajevskog humora, film prema scenariju nagrađivanog dramaturga Vahida Durakovića govori o glumačkoj družini koja u kostimima Djeda Mraza planira blagdansku predstavu u jednom hrvatskom i jednom bošnjačkom selu što će s jedne strane izazvati radost djece, a s druge različite reakcije odraslih mještana. Zabavno viđenje složenih međunacionalnih i međugeneracijskih odnosa u suvremenoj Bosni i Hercegovini protječe uz efektan spoj apsurda i gorkog humora', kaže Picula.

Dugometražni igrani film 'Probudi me' nova je drama hrvatskog redatelja sa slovenskom adresom Marka Šantića, prati čovjeka koji u ranim tridesetima napokon živi sređenim životom radeći u hotelu na Bledu uz voljenu djevojku, no nakon što ga netko napadne gubi pamćenje.

'Izvrsno napisan i filmičan tekst lako bi mogao zaživjeti u spoju socijalne i kriminalističke drame s veoma aktualnom temom života u postmigrantskoj Europi', ocijenio je Picula.

'Praznik rada' je dugometražni igrani film cijenjena bosansko-hercegovačkog redatelja i scenarista Pjera Žalice koji je punu pozornost domaće i svjetske javnosti priskrbio uspjehom svog filma 'Gori vatra' iz 2003., a zatim i filmom 'Kod amidže Idriza' iz 2004.

Petnaest godina kasnije redatelj koncipira svojevrsni treći dio filmske trilogije u naoko crnohumornoj drami o sunarodnjacima koje je rat uvelike odredio i kao osobe i kao članove zajednice koja će naraštajima biti praćena zbivanjima iz prve polovice devedesetih.

Nova crna komedija Dušana Kovačevića

Kao crna komedija opisuje se i dugometražni igrani film 'Nije loše biti čovjek', novi rad jednog od najcjenjenijih scenarista jugoslavenske i srbijanske kinematografije Dušana Kovačevića, autora tekstova za klasike 'Ko to tamo peva', 'Maratonci trče počasni krug' i 'Balkanski špijun' koji je i korežirao.

Glavni je lik priče otpušteni je profesor klavira nakon što ga od samoubojstva spasi pas lutalica počne komunicirati s neobičnom životinjom vraćajući smisao vlastitog života, ali i otkrivajući tajnu nestalog kuma i najboljeg prijatelja.

Po Piculinim riječima, sugestivno napisan s nizom poveznica na društvo u tranziciji čiji mnogobrojni članovi imaju slične probleme i nedoumice kao središnji junak, film ima visok potencijal naći se među ponajboljim Kovačevićevim filmskim djelima.

Od kratkometražnih filmova sufinancirat će se 'Kamena srca' mladoga belgijskog redatelja i scenarista Toma Van Avermaeta, najpoznatijeg po svom prethodnom filmu, fantastičnoj drami 'Death of a Shadow' kojom je, među ostalim priznanjima, osvojio Europsku filmsku nagradu te zavrijedio nominaciju za Oscara.

Riječ je o žanrovskom mozaiku fantastike i romantike u kojem glavna junakinja samotna umjetnica Paula radi kao živući kip sanjareći o ljubavi s Agatom koja je pak stvarna kamena skulptura.

Za komplementarne djelatnosti, programi međunarodne suradnje, za što su umjetnički savjetnici Tomislav Šakić, Slaven Zečević i Dušan Gačić, sredstva su odobrena za 32 programa u iznosu od 265.106,23 kuna.