'Buhe mogu više zasmetati lavovima nego lavovi buhama.' Premda bi se moglo pretpostaviti da je navedena misao vezana uz aktualnu kampanju za predsjedničke izbore Zorana Milanovića, koji rado poseže u faunu kako bi opisao sebe i druge, nju ipak nije izgovorio aktualni hrvatski šef države s ciljem osvajanja drugog mandata. S druge strane, njegovo isticanje da 'orao ne lovi muhe' slobodno se moglo iskoristiti u filmu u kojem se čuje teza o buhama i lavovima. To je dugometražni animirani film 'Mufasa: Kralj lavova', čiji je pak cilj završiti aktualnu godinu statusom planetarnog hita.

I dok je izvorni 'Kralj lavova' iz 1994. u svjetska kina stigao u ljetnoj sezoni, baš kao i njegov fotorealistični animirani prepravak iz 2019., nova je priča iz svijeta lava Simbe i njegove obitelji, prijatelja i neprijatelja, gledatelje počela osvajati točno uoči božićnih i novogodišnjih blagdana. Ovakva odluka producenata ne čudi s obzirom na to da je već godinama prosinac, pa i kraj studenoga, itekako poželjan termin za predstavljanje filmova koji ciljaju postati hitovima na velikom ekranu. Pritom producenti računaju na sigurno jer u najradosnije doba u godini, ne samo za svjetonazorski i običajima zapadni dio planeta, plasiraju filmove čije su teme, likovi i ozračja već osvojili mnogobrojne obožavatelje u više naraštaja.

Što je uopće božićni film u kinu?

I dok se na malim ekranima pod pojmom 'božićni film' podrazumijeva gotovo stereotipni zaplet o isprva teško spojivu romantičnom paru - primjerice, ona je radoholičarka koja zbog posla stiže za blagdane u rodni gradić, a on je njezin suparnik u aktualnom projektu te će ih u konačnici povezati duh Božića - na kinoplatna od početka ovog stoljeća dolaze naslovi koji s blagdanima uglavnom nemaju poveznice, ali su ih upravo njihov uspjeh među publikom i kritikom te kalendarsko povezivanje sa završetkom aktualne i početkom nove godine pretvorili u svojevrsne alternativne božićne filmove. I hitove. U tom smislu treba istaknuti prva dva nastavka serijala o Harryju Potteru jer su 2001. i 2002. u potpunosti revitalizirali žanrove filma za djecu i fantastičnog filma te svojom snolikom atmosferom de facto postavili nove vizualne standarde doživljaja blagdana.

U isto vrijeme gledatelje je počela osvajati trilogija 'Gospodar prstenova' te filmsku fantastiku dodatno povezala s božićnim i novogodišnjim blagdanima. Komercijalno je bila još uspješnija filmska znanstvena fantastika te su tako i prvi 'Avatar' iz 2009. i njegov nastavak iz 2022., kao i novi dijelovi sage 'Ratova zvijezda' od 2015. do 2019., ciljali upravo na zimske praznike kao idealno vrijeme u kojem je publika raspoložena za ovakvu vrstu priča i imaginacije. Uostalom, i blagdani su imaginacija, što osobna, što kolektivna, te je filmovi samo koriste u svom aspektu izražavanja. Posebice dugometražni animirani radovi poput 'Snježnog kraljevstva' iz 2013. i njegova drugog dijela iz 2019. kao ponajboljih primjera toga kako ugođaj na filmskom platnu povezati s praznicima.

Disneyeva inkluzivnost

Ipak, svake godine u ovo doba u kina stigne i pokoji klasični božićni film, pri čemu je žanrovski raspon širok, a nerijetko se žanrovi i nadopunjuju. Tako je jedan od najskupljih ovogodišnjih ostvarenja u kinima spoj legende o Djedu Mrazu, odnosno Djedu Božićnjaku, i fantastičnog akcijskog filma. To je 'Crveni' u režiji Jakea Kasdana, a on je logiku svoga serijala 'Jumanji' prenio u priču o otmici Djeda Mraza, kojega zajednički spašavaju šef njegove sigurnosne službe na Sjevernom polu i rezignirani haker. Čvrsto oslonjen na strukturu filmova o superjunacima te dekonstrukciju blagdanskih motiva i likova, Kasdanov je nezgrapno posložen rad s glumačkim zvijezdama Dwayneom Johnsonom i Chrisom Evansom te oskarovcem J.K. Simmonsom u Djedičinu odijelu razočaravajuće prošao u kinima, stoga je planirani serijal ostao na planovima. Očito publika želi ili tipične božićne priče ili one već prihvaćene, čija im ekstenzija u blagdansko vrijeme djeluje poput dara ispod drvca. Dobro to znaju u američkom studiju za animaciju Walt Disney pa najčešće već krajem studenoga premijerno prikažu jedan od svojih udarnih naslova te godine.

To je ovog puta 'Vaiana 2', čiji je inicijalni film predstavljen 2016. u sklopu Disneyjeve, sada već višedesetljetne kampanje uvođenja u galeriju likova princeza i junakinja s cijelog planeta. Ova je inkluzivnost, uz manja odstupanja, bila veoma uspješna, a naslovna junakinja filma stiže s otoka usred Polinezije te je primjer promišljene karakterizacije i kontekstualizacije. Usto, oba dijela serijala, koji će 2026. dobiti i svoju igranofilmsku inačicu, što je također jedna od strateških odluka studija, prožeta su porukama o zaštiti prirode i raznolikosti. Tako su prva i druga 'Vaiana' sve ono što suvremeni Hollywood nastoji promicati kao svoj stav temeljen na posvemašnjoj uključivosti i širenju profila svojih protagonist(ic)a.

Realiziran mogućnostima sve impresivnije 3D računalne animacije, film 'Vaiana 2', čiji redateljski trojac predvodi David Derrick Jr., prije svega je komercijalno postavljen projekt. Ni prvi film nije ni zapletom ni izvedbom odskočio od sličnih radova, nego je samo dobro poznatu okosnicu prenio na nove zemljopisne širine. Kao i u izvorniku, i u nastavku Vaiana, srčana kći otočnog poglavara, uz pomoć poluboga Mauija traži najbolji način da svom oceanskom narodu donese spas. Njega je svojedobno podijelilo zlo božanstvo te Vaiana i Maui žele ujediniti stanovnike oceana tragajući za nestalim otokom Motufetuom. Film je ponajprije atraktivan zbog svojih pejzaža jer gledati polinezijske krajolike usred zime stvara poseban ugođaj u kinu, a sama Vaiana etablirala se kao prepoznatljiva junakinja unatoč svim pripadajućim klišejima i mozaiku složenom od akcije, humora i doziranih obrata. Isto karakterizira još ambiciozniji rad animatora iz studija Walt Disney, a oni su jedan od svojih najvećih uspjeha u 1990-ima ostvarili prvim 'Kraljem lavova'. Sada je to 'Mufasa: Kralj lavova' te u nekoliko smjerova širi izvorno šekspirijansku priču o Hamletu prilagođenu najmlađoj publici te njenim pratiteljima u kinima.

U središtu je opet Mufasa

I dok su klasično animirani 'Kralj lavova' i njegova fotorealistična izvedba tematizirali životni put lavića Simbe koji, progonjen krivnjom zbog smrti oca Mufase, a u koju ga je uvjerio zli stric Scar, planira povratak iz samoizgnanstva i realizaciju pravde, ovogodišnjem je naslovu u središtu upravo - Mufasa. Ponovno ostvaren fotorealističnom računalnom animacijom, produžetak izvorne priče otkriva kako je Mufasa odrastao odvojen od oca i majke u obitelji kralja Obasija i kraljice Eshe. U njoj se pobratimio s princem Takom te unatoč Obasijevu nezadovoljstvu potvrdio da i siroče može postati ratnik i potencijalni kralj. Kada Takine roditelje i čopor ubije bijeli lav Kiros, željan vlasti nad svim životinjama, Mufasa i Taka krenu put legendarne zemlje Milele, ali će ih do nje razdvojiti ljubav prema lavici Sarabi. Ona će, naime, izabrati požrtvovnog Mufasu, a ne Taku, koji ranije ni vlastitoj majci nije priskočio u pomoć...

Malo Williama Shakespearea, malo starogrčkih tragedija i puno suvremenih načina privlačenja publike zaživjeli su i u 'Mufasi' kao brižljivo planiranom projektu za blagdane. U isto vrijeme priča koja prethodi 'Kralju lavova' i njen epilog koji navješćuje nastavak, film u režiji Barryja Jenkinsa, dobitnika Oscara za 'Mjesečinu', ni na koji način neće razočarati obožavatelje likova koji su - od Simbe do Mufase - stekli ne samo filmsku važnost, već postali simbolima odvažnosti, odrastanja i neodustajanja. Ne odustaju ni producenti koji su i ovdje igrali na sigurno te se čini da je novi rad ponavljanje ranijih. Ne samo u smislu osnovnog zapleta i razvoja priče, nego i ugođaja.

'Gospodar prstenova' na tragu Miyazakija i Kurosawe

To je pokušao promijeniti japanski redatelj Kenji Kamiyama prihvativši se nelakog zadatka oživljavanja serijala 'Gospodar prstenova', ali u formi japanske anime. Dugometražni animirani film 'Gospodar prstenova: Rat Rohirrima' također je računao na nostalgiju publike koja je u božićno i novogodišnje vrijeme svojedobno odgledala serijal Petera Jacksona, kao i njegovu sljedeću trilogiju iz Tolkienova svijeta - 'Hobit' (2012.-2014.). Jackson je ovdje prihvatio ulogu izvršnog producenta, a Kamiyama odveo priču dva stoljeća prije zbivanja u 'Gospodaru prstenova'. U njoj se kći kralja Rohana, Héra, sa svojim konjanicima iz naslova filma suprotstavlja nesuđenom suprugu Wulfu jer želi brutalno zagospodariti tim dijelom Međuzemlja. Iako je namjera autora da se pripovijedanjem i vizualizacijom primakne filmovima Hayaa Miyazakija, pa čak i klasicima Akire Kurosawe, dobrodošla, u konačnici se ovaj stil animacije teško sinkronizira s onim što predstavlja i sam Tolkienov svijet i njegova filmska interpretacija u Jacksonovoj viziji. Međutim svi ovi filmovi čine solidan alternativni filmski Božić te svaki od njih donosi nešto i o načinima stjecanja naklonosti naroda. Možda bi ih zato trebali pogledati i kandidati na hrvatskim predsjedničkim izborima. Šteta je što na njima nema nekog poput - Mufase.