Pritom je predstavljena i publikacija Ministarstva kulture RH 'Sedam godina europske Kulture u Hrvatskoj', koja zbraja rezultate sufinanciranja i europskog umrežavanja domaćih kulturnjaka. Iako se ministrica Andrea Zlatar Violić ispričala, na skupu su o prošlim i budućim aspektima hrvatske kulture u europskom financijskom i svakom drugom kontekstu govorili pomoćnica ministrice Tamara Perišić, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević i predstavnik Europske komisije Marc-Hector Vanderhaegen.

Unatoč ceremonijalnoj noti skupa, između prigodnih riječi pohvale naporima hrvatske kulture da prati trendove i što bolje i više iskoristi europska sredstava, podaci govore da je upravo kultura na vrijeme shvatila važnost i mogućnost europskih fondova.

Najrazličitiji subjekti, među kojima su izvaninstitucionalne organizacije dominirale tek na samim počecima ovdašnjeg priključenja na EU fondove, u proteklih su sedam godina trajanja projekta Kultura zaista postali i vidljivi i aktivni članovi europske kulturne slike. O vlastitim primjerima dobre prakse, umrežavanja i povlačenja europskog novca u zajedničke projekte, na skupu su govorili Ivan Sršen iz Naklade Sandorf, Ksenija Orelj iz Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Marina Andrea Škop iz Studija dim te mladi nezavisni filmski producent Ivan Kelava.

S obzirom na to da je u međuvremenu Hrvatska postala punopravnom članicom Unije, situacija se i s korištenjem fondova mijenja. Umjesto Službe za kulturnu kontaktnu točku pri Ministarstvu kulture i MEDIA deska pri Hrvatskom audiovizualnom centru, novi sedmogodišnji projekt Kreativna Europa koordinirat će i operativno voditi zajednički ured nazvan Desk Kreativne Europe. No, za lokalne korisnike zapravo sve i dalje ostaje isto, jer će dio Deska pri Ministarstvu biti zadužen za potprogram Kultura, dok HAVC-ovom odjelu ostaje potprogram MEDIA. O mogućnostima koje u novim okolnostima nudi ta novi program, detaljno su izvijestili Martina Petrović i Mladen Špehar.

Iako su sredstava koja je Unija dodijelila programu Kreativna Europa nešto veća, sudeći po količini u Muzeju Mimara okupljenih domaćih kulturnjaka svih područja i vrsta djelovanja, ni taj novac neće biti dovoljan za sva gladna i kreativna usta.

Nekoliko stotina zainteresiranih s iznimnom je pažnjom  slušalo kako se sve i u kojim kategorijama mogu prijaviti na spomenute programe, bez kojih ni europski, a sasvim sigurno ni domaći kulturni krajolik ne bi bio tako raznolik. Filmašima, izvedbenim umjetnicima, likovnjacima i književnim prevoditeljima, u prioritetnim aktivnostima poput koprodukcija i razvoja publike, pridružit će se i programeri videoigara. Ove posljednje, naime, prepoznate su kao veliko a neistraženo polje kreativnih industrija kojima također treba pomoć europskih fondova.