Trend rušenja spomenika odvijao se posvuda u Istočnoj Europi nakon pada Berlinskog zida, ali ta je baština u Hrvatskoj posebno vrijedna i Hrvatska ju mora zaštiti, ocijenio je moderator razgovora Zvonko Maković

Na vlasti je da stvori klimu koja će se konstruktivno odnositi prema toj baštine, i da spriječi daljnju devastaciju i krađu s tih spomenika, dodao je.

Posebno je istaknut problem dvaju spomenika Vojina Bakića, spomenika na Petrovoj gori čija adminstrativna sudbina nije riješena, i spomenika kod Kamenske na padinama Papuka, koji je miniran i s koga se razvlače razni materijali.

Povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević prenijela je mišljenja sudionika rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija da Ministarstvo kulture treba napraviti popis spomenika koji imaju status kulturnog dobra i pobrinuti se za njih, a ostale predati lokalanim vlastima i obavezati ih da ih štite.

U zaštitu se trebaju uključiti strukovne i nevladine udruge, premda moramo biti svjesni da se mnogo tih iznimnih vijednosti neće moći zaštititi, kazala je Snješka Knežević.

Pored pozvanih sudionika, povjesničara iz Zagreba Tvrtka Jakovine, povjesničarke umjetnosti z Beograda Lidije Merenik i konzervatora iz Ministarstva kulture Tomislava Petrinca, u raspravi su sudjelovali posjetitelji, među kojima su se našli nekadašnji politički dužnosnici Rade Pavlović, koji je vodio gradnju spomenika na Petrovoj Gori, i Budimir Lončar

Lončar je ustvrdio da su hrvatski spomenici jedinstveni u bivšim socijalističkim zemljama jer su doista spomenici anifašizmu, dok u drugim zemljama antifašizama nije bio prisutan pa su tamo spomenici posvećeni pobjedi, odnosno izraz priznanja Crvenoj armiji. Ločnar zbog toga smatra da uništavanje spomenika NOB-u potkopava temelje na kojima je izgrađena Hrvatska.