'I oni se zadiviše...' izraz je koji je kroničar četvrtog križarskog rata Geoffroy de Villehardouin upotrijebio da bi opisao reakciju 'hodočasnika' koji su 1202. otkrili Zaru, današnji Zadar. Izložba Musée de Cluny poziva nas da podijelimo tu opčinjenost srednjovjekovnog čovjeka hrvatskom baštinom.

Na izložbi će biti predstavljena 43 probrana djela koja će ilustrirati dinamičnost i originalnost lokalnog srednjovjekovnog stvaralaštva između 9. i 14. stoljeća, kao i bogatu umjetničku razmjenu između prostora današnje Hrvatske te ostatka Europe u tom razdoblju.

Musée de Cluny posudio je dragocjene izloške iz najvažnijih muzeja i crkvenih trezora u Puli, Zadru, Ninu, Trogiru, Splitu, Dubrovniku i Zagrebu, uključujući zlatninu, izvanredne primjere skulpture i rukopise prepune iluminacija.

Scenografija izložbe spaja kronološko predstavljanje s isticanjem pojedinih cjelina te značajnim remek-djelima. Prvi dio predstavlja izvanrednu kakvoću karolinške skulpture te njezinu osobnu i duboku asimilaciju paleokršćanskog nasljedstva, zahvaljujući elementima empora ili kancela u Zadru i Puli. Skup rukopisa koji potječu iz Zagreba, Dubrovnika i Splita, kao i zlatne i srebrne relikvije iz crkvenih trezora, ističu raskoš rimskog stvaralaštva i aktivne razmjene u tom razdoblju između Orijenta i Zapada.

U 13. i, prije svega, 14. stoljeću te su regije bile istinska raskrižja na kojima su se jake lokalne tradicije obogaćivale vanjskim utjecajima, a ponajviše mletačkim. Relikvije u obliku elemenata ljudskog tijela, glave i udova, jedinstvene su u Europi i iznenadit će suvremenog čovjeka.

Ostali izlošci, poput zlatnine profanog ili religioznog značenja, oslikanih rukopisa te skulptura, zorno prikazuju različite aspekte intenzivnosti tih razmjena: formalni prekid, dolazak umjetnika, izvoz djelâ.

Tako se, primjerice, pročelje sarkofaga crkve Gospe od Karmela pripisuje mletačkom majstoru koji je djelovao u Trogiru, a srebrni pozlaćeni križ iz Avignona čuva se u trezoru trogirske katedrale.

Mitra u trezoru zagrebačke katedrale i veličanstvena anžuvinska kruna iz Zadra ukrašene su dragim kamenjem i optočene po uzoru na Zlatnu palu iz trezora bazilike Svetog Marka u Veneciji.

I poznati i slabije poznati izlošci iz hrvatske baštine rasvjetljavaju postojanje europske kulturne zajednice davno prije 21. stoljeća, u kojoj su aktivno sudjelovali i gradovi današnje Hrvatske.Više informacija može se naći na stranicama festivala Croatie, la voici