Ovog tjedna obilježava se 50. obljetnica Woodstocka, trodnevnog rock festivala koji je ostao jedan od najvažnijih trenutaka 60-ih godina prošlog stoljeća i vrhunac pokreta 'djece cvijeća' i kontrakulture, čije domete Hrvoje Horvat, publicist, novinar i rock kritičar, uspoređuje s prvim slijetanjem na Mjesec manje od mjesec dana ranije te po mnogo čemu prijelomne 1969. godine
Festival glazbe i umjetnosti, kako je prozvan, održan je od 15. do 18. kolovoza 1969. godine na farmi Maxa Yasgura u White Lakeu kod Bethela u državi New York. Tijekom tog vikenda u kojem su se smjenjivali kiša i sunčana razdoblja, nastupili su neki od najpoznatijih glazbenika tog vremena, među kojima su Jefferson Airplane, Grateful Dead, The Band, The Who, Canned Heat, Creedence Clearwater Revival, Sly & The Family Stone, Ten Years After, Crosby, Stills, Nash & Young, Blood, Sweat & Tears, Joan Baez, Arlo Guthrie, braća Johnny i Edgar Winter, Carlos Santana, Janis Joplin, Joe Cocker, Jimi Hendrix i mnogi drugi. Festival je pohodilo gotovo pola milijuna ljudi, a posljednji je na pozornicu izašao Jimi Hendrix koji je s novooformljenim sastavom u ponedjeljak 18. kolovoza u 8:30 sati nadahnuto odsvirao američku himnu pred 40.000 najizdržljivijih posjetitelja.
Festival Woodstock smatra se najpoznatijim rock festivalom ikad održanim, a za mnoge je upravo taj događaj najbolji primjer kontrakulture 60-ih godina prošlog stoljeća i ere hipija koji su na prijelomu desetljeća polako počeli nestajati.
Organiziran kao investicija rizičnog profita, festival se najprije trebao održati u mjestu Woodstock no zamišljena lokacija se pokazala premalom za brojne sudionike. Kako organizatori nisu očekivali masovni desant, festival čije ulaznice su tada stajale 18 dolara (80 današnjih dolara), ubrzo je postao besplatan za sve koji su se uspjeli probiti do Yasgurove farme 50-ak kilometara od prvobitne lokacije. Od očekivanih 200.000 posjetitelja, broj ljubitelja rocka vrlo brzo je narastao na gotovo pola milijuna, dok ih je gotovo milijun ostalo zakrčeno na prilaznim putevima do farme.
Neočekivana pomoć vojske
Zbog nesnosne gužve morala se uključiti i vojska koja je osiguravala prolaz do farme, ali i prijevoz sudionika helikopterima do pozornice. Vojska je, također, kao i stanovnici obližnjeg Bethela dopremala hranu i piće za izgladnjele i ožednjele posjetitelje nakon što su presušile sve zalihe. Neočekivana pomoć Pentagona stigla je u trenutku kada većina posjetitelja Woodstocka zbog rata u Vijetnamu nema dobro mišljenje o politici Washingtona, a među posjetitelja festivala bili su i brojni vojni obveznici koji su na sve načine pokušavali odgoditi odlazak u džungle jugoistočne Azije.
Tijekom festivala dvije su osobe preminule, jedna od predoziranja heroinom, a druga kada je traktor slučajno prešao preko vreće za spavanje. Unatoč strahovima organizatora, mjesta panici nije bilo pa su za vrijeme Woodstocka rođene i dvije bebe. Prema prisjećanju sretnika, posjetiteljima trodnevnog festivala glazbe, ljubavi i mira jedino je 'prijetio' konstantni oblak dima marihuane te kiša.
Sociolozi ističu kako Woodstock nije bio tek puki rock festival kakvih je tog i nekoliko ljeta ranije bilo diljem Sjedinjenih Država. U Woodstock se, naime, pod geslom 'vodimo ljubav, a ne rat', odlazilo iz uvjerenja i prosvjeda protiv američke intervencije u Vijetnamu. Bio je to, slažu se mnogi, vrhunac zanosa i prosvjeda cijele jedne generacije.
S tom ocjenom slaže se i Hrvoje Horvat, zagrebački publicist, novinar i rock-kritičar, koji podsjeća kako je festival Woodstock u povijest ušao kao 'alternativa', pa postao legenda, a zatim i srednja struja, odnosno predložak po kojem je narasla taktika velikih rock festivala i okupljanja čiji značaj nije bio samo glazbeni. Prema tportalovom sugovorniku, sve do Live Aida 1985. godine i berlinskog koncerta četiri godine kasnije povodom pada Zida, čiji je suorganizator također bio 'izumitelj' Woodstocka Michael Lang, mogli su se iščitati utjecaji Woodstocka kao kulturološke paradigme u kojoj se politička svijest uortačila s rock glazbom.
Tamna strana mjeseca
''Woodstock je 1969. bio predziđe i prva pobjeda art-rocka, supkulturni proboj nadolazeće scene u masovnu svijest široke javnosti, upravo na Woodstocku 'izgurane' u novu srednju struju'', ocjenjuje Horvat, dodajući kako se samo nekoliko godina kasnije sve promijenilo.
Prema publicistu i autoru biografija Branimira Johnnyja Štulića, Prljavog Kazališta i The Rolling Stonesa, Woodstock je ostao zadnji prolom ideja idealističkih šezdesetih. Sedamdesete su, ističe Horvat, donijele procvat rock biznisa, dok su velike turneje i koncerti postali itekako dohodovni, zbog čega Woodstock ostavlja dojam iznenađenja koje je s pola milijuna posjetitelja iznenadilo i same organizatore.
''Sve ono što je slijetanje Apolla na Mjesec te godine bilo za planetu Zemlju, Woodstock je bio za planetu glazbe i budući razvoj popkulturne industrije; slijetanje na zelenu površinu svjetske popkulture koja će se uskoro pretvoriti u 'tamnu stranu mjeseca', barem po svojim profitnim marginama i gubitku ideala koji su, zapravo slučajno, izgurali Woodstock na mjesto 'majke' svih rock festivala'', zaključuje Horvat.
Da je tome tako ukazuje i nedavno otkazani festival povodom 50. obljetnice Woodstocka zbog nedostatka financijera i odustajanja glavnih izvođača iz istih razloga. Michael Lang, organizator festivala koji je trebao obilježiti pola stoljeća čuvenog slavljenja glazbe i mira mogao je samo zaključiti kako žali zbog nedostatka društvenog angažmana kojeg 50 godina ranije nije manjkalo.