Prvi digitalni muzej u Hrvatskoj artt.hr objedinjuje najbolje radove autora suvremene umjetnosti prijavljenih na natječaj ' HT nagrada – MSU Zagreb' u zadnjih deset godina. Riječ je o jednoj od najuspješnijih suradnji korporativnog i kulturnog sektora u Hrvatskoj, u sklopu koje je prijavljeno više od 2300 i izloženo 335 radova. S ovom 10. jubilarnom godinom, bit će ukupno 30 nagrađenih i otkupljenih radova, koji će sačinjavati Zbirku HT MSU-a.

'Vjerujem da smo ovom suradnjom dali veliki doprinos razvoju hrvatske umjetničke scene, ali pokazali i da se kultura može promišljati u zajedništvu s gospodarstvom na jedan novi i vrlo produktivan način. Umjetnicima smo pružili potporu i poticaj za rad, a naš partner Hrvatski Telekom omogućio je najširoj kulturnoj javnosti uvid u recentnu umjetničku produkciju, što je od velike koristi za cijelo društvo', istaknula je ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić prisjetivši se svih dobitnika prve nagrade proteklih godina.

'Prve godine 2007. prvonagrađena je bila Lala Raščić sa svojom video instalacijom 'Sve je povezano'. To je rad koji je i danas u našoj stalnoj postavi i koji je od publike i kritike dobio hvalospjeve. Sljedeće 2008. nagradu je dobila Ana Horvat s kombiniranom instalacijom 'Prije i poslije'. Ana je svojim radom tada progovorila i o danas aktualnoj temi operaciji liposukcije. Igor Grubić sa svojim videom 'East Side Story' 2010. godine progovario je o problemu nasilja u današnjem društvu. Njegov rad otkupili su drugi svjetski muzeji, a bio je nagrađen i izvan Hrvatske. Nedavno preminula umjetnica i glumica Jagoda Kaloper dobila je 2011. prvu nagradu za svoju intimnu priču 'Žena u ogledalu'. Damir Bartol Indoš pobijedio je 2012. sa svojim je Šahtofonom, jednim genijalnim izumom. Slijedi Dalibor Martinis čiji je video razgovor s Daliborom Martinisom pobijedio 2013. godine. Tu je i Sandra Vitaljić sa svojom instalacijom 'Voljena' s temom nasilja u obitelji. Katarina Ivanišin Kardum pobijedila je 2015. godine s radom 'Still Landscapes', a prošle godine dobitnik prve nagrade bio je Igor Eškinja s 'Arhitekturom optimizma'.

Hrvatski Telekom je u proteklih 10 godina uložio više od 30 milijuna kuna u stvaranje i jačanje hrvatske umjetničke i kulturne scene, a ovaj projekt učinit će hrvatsku suvremenu umjetnost još dostupnijom većem broju ljudi.

'Ulaganjima u kulturu u proteklih 10 godina, građanima smo izravno omogućili pristup znanju i umjetnosti, što je iznimno važno za razvoj društva u cjelini. HT je predvodnik digitalizacije koja je temelj daljnjeg napretka, stoga nam je logično objediniti digitalizaciju i kulturu kroz projekt digitalnog muzeja. Radi se o prvom projektu takve vrste u Hrvatskoj, kojim ćemo hrvatsku suvremenu umjetnost učiniti još dostupnijom većem broju ljudi', poručio je Boris Drilo, član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije.

Umjetnik i autor artt.hr digitalnog muzeja je Juri Armanda, koji je zaslužan i za vizualni identitet projekta proteklih 10 godina. Digitalni muzej na jednom mjestu objedinjuje najbolje radove autora suvremene umjetnosti prijavljenih na natječaj 'HT nagrada – MSU Zagreb', a ujedno je i uvod u ovogodišnju izložbu 'Remek digitalno', koja se otvara 10. ožujka u Muzeju suvremene umjetnosti i čija je tema digitalizirano društvo.

'Povezanost umjetnosti i digitalizacije možda nije vidljiva na prvi pogled, ali je iznimno snažna. Digitalizacija utječe na kreativnost, inovativnost, omogućuje razmjenu ideja i komunikaciju autora sa širom javnosti. Uz pomoć digitalizacije ovim smo djelima, njihovim autorima, ali i cijeloj suradnji, dali hommage i priliku za neki novi život', rekao je Juri Armanda.

Na predstavljanju digitalniog muzeja artt.hr u zagrebačkom MSU bila je i pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo.

Deset godina kontinuirano rada nijesamo priliaka za obilježavanje uspješnosti ovog prijekta već je i prilika da se podvuče crta da se i rezimira njegova relevantnost u hrvatskoj umjetnosti i kulturi. Brojke su impresivne, i to je upravo posebnost ovog projekta. Osigurane su prezentacijske platforme, sustavno stimulirana hrvatska umjetnička produkcija, a nagrađenim umjetnicima je pružena prilika da svojim radovima, trajno uvrštenim u fundus muzeja, postanu dio nacionalne kulturne baštine, zaključila je Iva Hraste Sočo.