Igor Grubić više od dvadeset godina djeluje kao multimedijalni umjetnik. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća umjetničke performanse u javnom prostoru, fotografiju i videoradove. Od 2000. godine radi kao producent i autor dokumentaraca, televizijskih reportaža i društveno angažiranih reklama. Autor je brojnih projekata ('Crni peristil' i 'Knjiga i društvo - 22%') samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a 1998. dobio je drugu nagradu 33. Zagrebačkog salona. Videoinstalacijom 'East Side Story' 2009. nagrađen je HT nagradom MSU. Ove godine Grubiću je pošlo za rukom poetsko-eksperimentalnim filmom 'Spomenik', koji je nastajao pet godina, drugi put pobijediti na natječajnoj izložbi HT-a i Muzeja suvremene umjetnosti, a takvom se ishodu, priznaje, nije nadao.

'Iznenađen sam, mislio sam kako je nemoguće dva puta dobiti ovu nagradu pa sam se automatski otpisao. Inače iskustvo i godine naučile su me ne očekivati nagrade. Ova mi posebno znači jer nije samo potvrda mog kreativnog rada, već i podrška potrebi za zaštitu značajne spomeničke baštine koja je ugrožena, osobito na Petrovoj gori. Riječ je o mjestima jakog emotivnog naboja i stradanja ljudi, ako ih ne poštujemo, onda nećemo ni poštovati sami sebe', naglasio je Grubić prilikom primanja nagrade.

Grubićev nagrađeni rad obrađuje političku i kulturnu tematiku na meditativan i filozofski način. 'Spomenik' je zamišljen kao vizualni esej (bez dijaloga i naracije) o životu tih impresivnih djela socijalističkog kiparstva i stanju u kojem se nalaze, propitujući njihovu današnju svrhu. Sustavno uništavanje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj tijekom prve polovice 90-ih i Domovinskog rata, kad je stradalo oko 3.000 spomenika, bilo je motivacija za snimanje filma.

'Ogroman trud uložen je u ovaj projekt, nastajao je pet godina. Radio sam ga s timom kreativnih ljudi, od kojih bih istaknuo snimatelja Josipa Ivančića i montažera Marka Ferkovića. Posljednje dvije godine prikazali smo film na tridesetak izložbi i festivala, vidjelo ga je mnogo ljudi. Reakcije publike su odlične, zbog čega film ima neki daljnji samostalan život neovisno o meni. Ovo je 'Spomeniku' treća nagrada. Na Danima hrvatskog filma osvojili smo nagradu za montažu i na Festivalu prvi kadar u Sarajevu dobili specijalno priznanje', kaže Grubić.

Sličnom tematikom spomenika u svom dokumentarcu 'Neželjena baština' prikazanim na ovogodišnjem Zagreb Doxu pozabavila se i redateljica Irena Škorić. Kako na to gleda?

'Slične teme nas okružuju, legitimno je da se svi mi bavimo tim temama. Njezin film nisam pogledao, no volio bih ga vidjeti, zanima me što je Irena radila. Moj je pak film nastao prvotno iz ideje da će mnogi aktivisti i teoretičari govoriti o značajnoj modernističkoj spomeničkoj baštini koja je jedinstvena u svijetu i zanemarivanju vrijednosti koje oni predstavljaju u današnje vrijeme. No u obilaženju spomenika odlučio sam promijeniti fokus filma i prepustiti njima da nam pričaju o svom metafizičkom životu', objasnio je Grubić.

Trenutačno radi na nekoliko novih projekata, a jedan od njih je i veliki fotoserijal koji je nastajao deset godina.

'Dovršavam i jedan animirani film koji sam radio tri godine. Govori o odnosu oca i sina koji odlaze na izlet u tvornicu u kojoj je otac nekad radio. Nedavno sam u Italiji počeo snimati film o životinjama. S obzirom na to da sam dugo bio vegetarijanac, ta mi se tema učinila bitnom', rekao je.