'Ika Škomrlj obilježila je povijest ne samo hrvatske kostimografije druge polovice dvadesetoga stoljeća, nego i povijest hrvatskoga kazališta, ali i nacionalne kulture', rečeno je na svečanosti dodjele u zagrebačkoj Staroj gradskoj vijećnici.

Od prvih kostimografskih radova s kraja pedesetih Ika Škomrlj ostvarila je nekoliko stotina kostimografija u svim važnijim hrvatskim kazalištima, osobito u zagrebačkom HNK, a nekoliko zapaženih kostimografija i u New Yorku, Lisabonu, Napulju.

Osim što je radila za velike ansamble u nacionalnim kazališnim kućama, surađivala je i s neovisnim te eksperimentalnim kazališnim skupinama.

Kako se napominje u obrazloženju nagrade, njezin je kostimografski opus opsegom i raznolikošću usporediv s malo kojim drugim u nas, 'tim više što se pokazala jednako suverenom u kostimografijama za dramske i za operne, kao i za baletne odnosno plesne predstave klasičnog i modernog predznaka.'

Naime, njezini su kostimi često bili važno uporište vizualnog identiteta predstave i svojevrsna šifra za odgonetavanje temeljne ideje na kojoj je predstava počivala, i 'nerijetko su donosili značajne interpretativne pomake i na značenjskom planu i na planu tehnike izrade, odnosno ručne obrade tkanine'.

'Kostimima Ike Škomrlj kritika je katkada bila opčinjena, katkada razočarana, no gotovo nikada spram njih nije bila ravnodušna te je stoga svojim djelovanjem učinila mnogo da dođe do kvalitetnijeg razumijevanja i valorizacije kostimografskoga rada', ocijenjeno je.

Kao antologijske pamte se njezine kostimografije za operu 'Nikola Šubić Zrinjski' u Spaićevoj, Habunekovoj te Dolenčićevoj režiji, za rock-operu 'Gubec-beg', brojne baletne i plesne predstave, 'Labuđe jezero', 'Orašar', 'Trnoružica', te niz dramskih predstava, filmova i televizijskih serija.

Tom je prigodom Škomrlj zahvalila svima koji su tijekom njezine karijere bili uz nju, obitelji, prijateljima, suradnicima, od onih 'nevidljivih' kolega koji su joj pomogli u profesionalnom radu, do onih koji su uz nju izlazili na naklon pred publiku.

Nagrade za najbolju izložbu te za najboljeg mladog umjetnika

Nagrada za najbolji izložbeni projekt u ovoj godini pripala je bijenalnoj izložbi 'Transkripcije baštine u suvremenoj keramici', održanoj krajem rujna u Galeriji ULUPUH te tijekom listopada i studenog u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani.

Kustosica te izložbe Sekcije za keramiku, staklo i porculan ULUPUH-a bila je Višnja Slavica Gabout, a Danijela Pičuljan, stručna suradnica i koordinatorica.

Riječ je o projektu kojim se Sekcija za keramiku, staklo i porculan ULUPUH-a pridružila mnogim umjetnicima koji se danas osviješteno, društveno-aktivno, inovativno i kreativno skrbe o očuvanju baštine. Upravo je ta baština bila 'zahtjevna, ali inspirativna' koncepcijska podloga za 25 'osebujnih, autorski transkribiranih vizualnih priča' predstavljenih na izložbi.

Nagrada za najboljeg mladog umjetnika dodijeljena je modnom dizajneru Igoru Galašu, koji još od srednje škole aktivno izlaže i sudjeluje na modnim revijama.

Na svjetskom natjecanju mladih modnih dizajnera 'Hempel Award' u Pekingu dobio je 2008. glavnu nagradu za najbolju modnu ilustraciju na svijetu, dvostruku brončanu statuu za najbolju svjetsku kolekciju, te posebnu nagradu za najboljeg studenta.

U nizu nagrada koje je dosad osvojio, ističe se Grand Prix novozelandskog Tjedna mode za najbolju kolekciju na svijetu iz 2010. te nagrada za najbolju modnu capsule kolekciju na Zlotoj nitki u Poljskoj.

Kršić i Žbontar novi počasni članovi ULUPUH-a

Na svečanosti su proglašeni i počasni članovi ULUPUH-a, grafički dizajner i publicist Dejan Kršić te Dani Žbontar, slovenska keramičarka.

Dejan Kršić je grafički je dizajner, publicist i prevoditelj, izvanredni je profesor na odsjeku za Dizajn vizualnih komunikacija UMAS u Splitu. U okviru niza inicijativa od kraja osamdesetih aktivno je sudjelovao u konstituiranju i profiliranju vaninstitucionalne kulturne i medijske scene, a od 2000. kao član udruge za vizualnu kulturu Što, kako i za koga/WHW, surađuje na brojnim međunarodnim izložbama i u radu Galerije Nova.

Među ostalim, autor je monografije i retrospektivne izložbe Mirka Ilića, dobitnik nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolji dizajn u kategoriji vizualnih komunikacija na izložbi 0708, dok s ULUPUH-om na različitim funkcijama surađuje na nekoliko izdanja Zgrafa.

Nagrađivana autorica Dani Žbontar se bavi oblikovanjem i poučavanjem keramike, a do sada je ostvarila 18 samostalnih i sudjelovala na 140 skupnih izložbi u domovini i inozemstvu.

U ime pokrovitelja nagrade Gradske skupštine Grada Zagreba, njezin predsjednik Andrija Mikulić poručio je umjetnicima kako su im vrata Gradske skupštine uvijek otvorena za njihove izložbe, napomenuvši kako su oni predvodnici svoje struke i kao takvi 'ucrtali su put primijenjenoj umjetnosti za ubuduće'.

Predsjednica ULUPUH-a Ivana Bakal izrazila je zadovoljstvo što se Nagrada za životno djelo dodjeljuje jednoj kostimografkinji, legendi hrvatske kinematografije i njezinoj kolegici.

Ocijenila je kako su nagrade u svim kategorijama ove godine dobro odabrane među mnogim projektima koje ULUPUH godišnje ima, pa nisu mogli biti nagrađeni svi koji su svojom kvalitetom to zaslužili.

Tako je ove godine ULUPUH realizirao 22 izložbena projekta, a od 49 prijavljenih kandidata primio je 32 nova člana, čime je broj članova sada veći od 1500 u 17 sekcija.