Izraženu nadu glavna ravnateljica potkrijepila je podatkom da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) osiguralo novac za izgradnju Akademskoga centra u rebalansu proračuna što će, vjeruje, konačno staviti u funkciju 18 posto prostora Knjižnice koji je još neiskorišten.

Vesna Mihanović - laureatkinja Nagrade NSK

U skladu s tradicijom Knjižnice i ova je svečanost održana u znaku dodjele Nagrade NSK koju je ove godine primila profesorica Vesna Mihanović, zaposlena u Gradskoj knjižnici Marka Marulića (GKMM) u Splitu. Kako se navodi u obrazloženju, među brojnim uspješnim projektima koje je osmislila i pokrenula zajedno sa svojom knjižnicom je i projekt '13 knjižnica grada Splita', odnosno plan širenja mreže GKMM-a temeljen na knjižničnim standardima te ustroju grada koji je u velikome dijelu i ostvaren u proteklih petnaest godina. U riječima zahvale Mihanović je istaknula kako je nagrada što ju je primila i priznanje svim knjižničarima za njihov predan rad, a posebice je zahvalila i kolegama iz NSK-a za kvalitetnu suradnju.

NSK pak, rekla je ravnateljica Petrić, trenutačno ima 301 zaposlenika, samo prošle godine u Knjižnicu se učlanilo 18.296 korisnika, a u 2015. godini fond NSK obogaćen je s 67.500 jedinica građe, među kojima je najviše obveznih primjeraka. Ali, istaknula je, naša obveza je i kupovanje vrijednih knjiga u čemu smo ograničeni zbog nedostatka novca.

U Strateškom planu do 2020. i prijava projekata za bespovratna sredstva Europskoga socijalnog fonda

Govoreći o strateškom planu NSK od 2016. do 2020. godine Petrić je spomenula kako će se MZOS i NSK prijaviti za dobivanje bespovratnih sredstava iz Europskoga socijalnog fonda (ESF) za projekt 'Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija'. Najavila je da će se ove godine održati znanstveni skup 'Knjiga i društvo' koji se priprema s Filozofskim fakultetom splitskoga Sveučilišta i Književnim krugom iz Splita, te da će se raditi na projektu 'Nacionalna normativna baza na webu'.

Na svečanosti su bili i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Tepeš, zamjenica ministra kulture Ana Lederer, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Krešo Zadro i prorektor zagrebačkoga Sveučilišta Miloš Judaš.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić istaknuo je pak kako se 'NSK uspješno odupire negativnim društvenim trendovima u vremenima kad dolazi do relativizacije svih društvenih vrijednosti, kada se komunikacija svodi na SMS-poruke i kada rijetko tko čita knjige'. Podsjetio je kako su obje zgrade NSK, stara i nova, remek-djela zagrebačke i hrvatske arhitekture i na neki način simboliziraju važnost ove institucije, te da su kamen-temeljac sadašnje zgrade NSK 1988. položili akademici Andre Mohorovičić i Ivan Jurković, a jedan od njezinih projektanata bio i akademik Velimir Neidhardt, sadašnji potpredsjednik HAZU'.

Dan NSK obilježava se 22. veljače u spomen 22. veljače davne 1483. godine kada je otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga 'Misal po zakonu rimskoga dvora', samo 28 godina od objavljivanja Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Ta je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. Otisnuta je na dan Katedre sv. Petra, koji se od IV. stoljeća obilježava 22. veljače, kao znak jedinstva Crkve sazidane na apostolu Petru, a točno mjesto tiskanja i nakladnik Misala nisu utvrđeni.

Misal je tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske, prisutnomu od 9. ili 10. stoljeća. Korištena je novija 'uglata' glagoljica, koja se razvila iz starije, 'oble' glagoljice, a često se naziva i 'ustavnom' glagoljicom zbog uspravnih i odvojenih slova, što daje dojam svečanoga pisma, prikladnoga za liturgijske kodekse. Knjižnica je iz Misala za svoj logotip preuzela glagoljično slovo Iže (translaterirano latiničko 'i').

Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.