Luksuzno faksimilno izdanje prve hrvatske tiskane knjige predstavili su urednica i ravnateljica Staroslavenskog instituta Vida Vukoja, urednik i znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu Josip Galić, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK u Zagrebu Irena Galić Bešker, akademik Mateo Žagar i umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju Frane Paro.

Riječ je o fascinantnom izdanju i prijelomnoj knjizi, jer Misal stoji u sredini kulture našega povijesnog pamćenja te je označio prijenos književnih vrijednosti iz srednjega vijeka u novi vijek, istaknuo je akademik Žagar.

Misal se oslanjao na golemu rukopisnu tradiciju glagoljskoga profila, po čemu je hrvatska kultura osobito poznata, dodao je.

Akademik Žagar ocijenio je da je sadržaj Misala od ključne važnosti, jer svaka kultura kada je u svoje vrijeme iznjedrila inkunabule u svom jeziku, predstavljala se onime što je nužno bilo potrebno i čime se htjela predstaviti. "Misal po zakonu rimskoga dvora" iz 15. stoljeća je već svojim naslovom istaknuo pripadnost Hrvata zapadnoj kulturi, rekao je, dodavši kako je isto tako taj projekt odrazio pripadnost slavenskoj glagoljskoj pismenosti bizantskoga izvorišta.

Ova knjiga je, smatra akademik Žagar, sjedinjavala upravo ono što hrvatska kultura znači - dva stupa koja su gradila novo jedinstvo, ono što hrvatska kultura i jest.

Vrijednost mu je i u tomu što je pisan starocrkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije na glagoljici, s tako lijepim, skladnim i odmjerenim slovima, koja nikad poslije nisu bila ponovljena. Riječ je o svojevrsnom labuđem pijevu hrvatskoga glagoljaštva, istaknuo je Žagar.

Ravnateljica Staroslavenskog instituta Vida Vukoja rekla je kako su prigodom ovoga izdanja ustanovili da postoji 14 primjeraka, no ne istih onih koji su zabilježeni u pretisku izdanja iz 1971. godine.

Izvijestila je da postoji devet primjeraka Misala u Hrvatskoj i pet u inozemstvu.

Najbolje sačuvani Misal nalazi se u ruskoj knjižnici u Sankt Peterburgu, rekla je.

Po riječima Josipa Galića, priprema preslovljavanja je bila jedan od najizazovnijih zadataka u pripremi ovoga izdanja "Misal po zakonu rimskoga dvora".

Marija s. Agnezija Pantelić je otklonila mnoge dvojbe i okolnosti u kojima je ova knjiga nastala, te je dokazala i kako je ovaj Misal za glavni predložak imao "Misal kneza Novaka" iz 1368. godine, te da je "Misal po zakonu rimskoga dvora" pripreman u Istri, rekao je Galić.

Tijesno je povezan s više hrvatskih sredina - istarsko područje, Zadar, Karlovac, Lika, Kvarner, Biograd i Klis te šire splitsko područje te Poljica.

Naglasio je i kako je ovo prva hrvatska knjiga koja je preslovljena strojno, a to je učinjenu u suradnji sa stručnjacima Sveučilišta u Freiburgu.

Prof. Paro ocijenio je da je poseban tiskarev doprinos Misalu bio njegov odnos prema svrsi knjige koju će tiskati - jedinstvena ideja kao skladan odnos veličina stranice i teksta te margina koje tekst okružuju.

Moto prijeloma ovoga Misala moglo bi se uzeti izreka - "uzmi trojku i nećeš pogriješiti", rekao je Paro, dodavši kako je brojka tri ili Sveto Trojstvo, ključ njegova koncepta prijeloma.

"Misal po zakonu rimskoga dvora" objavljen je 22. veljače 1483., a u prigodi 540. obljetnice tiskanja njegovo su faksimilno izdanje, uz prvi cjelovit latinični prijepis teksta, nedavno objavili Katedra Čakavskoga sabora Roč, Staroslavenski institut, Mozaik knjiga i Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Ravnateljica Staroslavenskog instituta Vida Vukoja na kraju predstavljanja primjerak pretiska uručila je ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek.