U Galeriji Josipa Račića otvorena je izložba 'Bela Čikoš Sesija - Apokalipsa', na kojoj je izloženo 13 listova s prizorima apokalipse koji još nisu pokazani javnosti
Listovi se od 1949. čuvaju u zagrebačkoj Modernoj galeriji, a otkupljeni su od umjetnikove supruge Justine.
Za života veliki umjetnik, začetnik simbolizma u hrvatskoj umjetnosti, nije želio izlagati, istaknula je u predgovoru kataloga izložbe autorica izložbe viša kustosica Moderne galerije Dajana Vlaisavljević. Dodala je da tu seriju radova, nastalu u tehnici pastela, ugljena, krede i tuša na papiru, treba promatrati u kontekstu simbolizma, kojega je umjetnik jedan od najizrazitijih predstavnika, a ne, kako je rekla, religijskog slikarstva.
Poznato je da Čikoš nije volio crkvu kao ustanovu, o čemu je pisano u tisku u početku 20. stoljeća, a sam ciklus nastao je 1903. 'Sam biblijski tekst Apokalipse iznimno je simboličan i metaforičan te stoga vrlo prihvatljiv kao literarna i slikarska teza simbolizma', napominje autorica te dodaje kako su u tom smislu apokaliptični motivi bliski poetici Bele Čikoša.
Ovdje nije riječ o religijskom slikarstvu, posebno ne u smislu izravna prenošenja vjerskih poruka, ali je Čikoš ipak izradio neka djela sakralne tematike.
Iako Moderna galerija posjeduje 13 listova, smatra se, po navodima tadašnjeg tiska, da ih je Čikoš naslikao 16, a pretpostavlja se da dva lista, 'Krist na prijestolju' i 'Četiri jahača Apokalipse', koji se čuvaju u Kabinetu grafike, pripadaju istoj seriji radova. Čikošu je zanimljivija istočna ikonografija te u prikazu Apokalipse ne slijedi uobičajenu praksu zapadne ikonografije koja spominje 24 apokaliptične scene, već, kako napominje kustosica Vlaisavljević, autor sam bira scene u skladu sa svojim simbolizmom, ne prateći doslovce biblijsku priču.
Izložba je otvorena do 20. prosinca.