Izložba 'Oteto od tmine', otvorena u četvrtak u atriju palače Sponza, donosi fotografije Korčulanina Jakova Peručića s prijelaza iz 19. na 20. stoljeće, čijih je oko tisuću negativa na staklu pronašao njegov sugrađanin Tonči Baždarić i donirao Arhivskom sabirnom centru Korčula - Lastovo.
Suautor izložbe Tonko Barčot izjavio je kako se, kad su stakleni negativi stigli u Arhivski sabirni centar, o Peručiću znalo jako malo.
vezane vijesti
'On se potpisivao kao Santiago Peručić, ali nismo mogli pojmiti tko je on točno bio i koji je put prešao. Ipak, osjetili smo da je to nešto veliko. Slojevitu priču kao odraz svog vremena. Pomalo smo digitalizacijom negativa otkrivali detalje i povezali smo niti usporedbom s našom arhivskom građom', rekao je Barčot.
Istaknuo je kako je Jakov Peručić bio siromašni klesar koji je s Korčule 'trbuhom za kruhom' otputovao u Punta Arenas u Čileu, gdje je bila velika hrvatska iseljenička zajednica.
'U kratko vrijeme se situirao i postao poduzetnik, a istovremeno je otkrio fotografiju. Tamo je otvorio svoj fotoatelje i snima u Čileu i Argentini. Onda se odlučio vratiti kući, pa su tako negativi završili u Korčulu, što je nama bogat trag iseljeničkih aktivnosti s kraja 19. i s početka 20. stoljeća', naveo je Barčot.
Dodao je kako je Peručić u Korčuli otvorio prvu fotografsku radnju, a do kraja Prvog svjetskog rata bilježi svakodnevicu Korčule i snima portrete.
'Kako se smatrao Talijanom 1921. godine nije htio ostati u Korčuli, jer su se nakon Rapalskog sporazuma granice promijenile. S obitelji je odselio u Zadar, gdje također otvara fotoatelje, a umire po završetku Drugog svjetskog rata', rekao je Barčot.
Suautor izložbe Maro Grbić rekao je kako je, vidjevši prve fotografije, odmah shvatio da je Peručić osobit fotograf.
'Među prvih pedesetak fotografija nekoliko ih je antologijskih u hrvatskoj fotografiji, a riječ je o potpuno nepoznatom autoru. Shvatio sam da je u podrumu u jednoj kutiji skrivena velika vrijednost. Baš je te godine u Žrnovu otvoren Sabirni arhivski centar, a najprimjerenija osoba bio je voditelj Centra Tonko Barčot', rekao je Grbić, koji je nagovorio nalaznika Baždarića da u dva navrata pokloni negative.
Dodao je kako su se negativi skenirali od 2015. godine i postupno otkrivali detalje Peručićevog života.
'Fotografije su nastale u dvadesetak godina, jer je Peručić 1921. godine preselio u Zadar, gdje je u savezničkom bombardiranju sve nestalo. Posebno je zanimljiv čileanski opus jer je Peručić u Punta Arenasu bio prvi fotograf. Vjerojatno je negdje naučio fotografirati, ali je po svemu bio rođeni talent. A jedva je završio jedan razred građanske škole klesarskog smjera', izjavio je Grbić.
Napomenuo je kako je kod Peručićevog rođaka još oko 400 negativa koje je dao Državnom arhivu na upravljanje te se trenutno skeniraju. Izložbu je organizirao Državni arhiv u Dubrovniku.
