Izložba predstavlja 62 crno-bijele fotografije sa središnjim motivom ljudskog tijela u okruženju grada ili njegovog studija, kojima Borisov intenzivno prenosi osjećaj ironije i protesta karakteristične za razdoblje Perestrojke, kazao je ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi na konferenciji za tisak u četvrtak.

Radovi objavljeni u slavnim časopisima kao što su Le Monde, Face, Tempo, Actuel, Interview i Photo, pohvale su i priznanja Borisovljevoj estetskoj kvaliteti, ali su pružile europskoj javnosti informacije o brzim promjenama u Rusiji, istaknuto je.

Osamdesetih godina prošloga stoljeća Borisovljev atelijer pod imenom Studio 50A predstavljao je središte moskovske alternativne kulture, u kojem su se održavale izložbe, prezentacije i okupljanja umjetnika koji su deset godina kasnije postali simboli novog postsovjetskog doba.

Studio 50A bio je područje slobode, a osnovna manifestacija slobode u rigidnim sustavima, o čemu i mi ponešto znamo, golo je ljudsko tijelo kao polazište i odredište, fizička i duhovna granica individualiteta, kazao je Franceschi. On uspoređuje Borisovljev rad s radovima hrvatskih autora Mije Vesovića i Ivana Posavca tijekom zagrebačkih osamdesetih i kaže da je kod njih prisutna ista sklonost crno bijeloj fotografiji, provociranju i pomicanju društveno prihvatljivog, kao i miješanju političkih s krajnje svjetovnim sadržajima.

U katalogu izložbe Catherine Borisoff ističe da Borisov nikad nije bio striktno dokumentarni fotograf, već je uvijek pokrivao različite žanrove od portreta, preko aktova, studijskih snimanja i urbanih krajolika.

Često ga nazivaju 'kroničarom moskovskog i petrogradskog podzemlja', 'bardom Moskve i njene boemije'. Struktura Borisovljeva imaginarija toliko je široka da se čini kako su mu svi umjetnici moderne Rusije, kao i mnogi modeli i glumice, bili temom: od slikara Ilje Kabakova, Vladimira Nemuhina i Pahoma do glazbenika i pjesnika poput Ale Pugačeve, Viktora Coja i Johna Cagea, ističe Catherine Borisoff. Izložba kojom je premijerno predstavljen rad Sergeja Borisova u Hrvatskoj, bit će otvorena do 29. kolovoza 2021. u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu.