Londonska Nacionalna galerija portreta za proljeće sprema izložbu kojom namjeravaju, kažu, 'sprati ljagu' s imena velikog engleskog pisca Lewisa Carrolla, autora 'Alise u zemlji čudesa'. Zvijezda će biti upravo djevojčica koja je poslužila kao model za junakinju slavnog avanturističkog romana, Alice Liddell, koju je Carroll fotografirao više puta i zbog koje ga se dan-danas sumnjiči da ju je seksualno iskorištavao
Pod nazivom 'Viktorijanski divovi: rađanje umjetničke fotografije', izložba će biti otvorena u Nacionalnoj galeriji portreta u Londonu 1. ožujka i trajati do 20. svibnja. Na njoj će se prije svega moći vidjeti čuveni Carrollovi portreti malene Alice Liddell te originalni negativi, a - možda kao još veća atrakcija - i manje poznati portreti odrasle Liddell, koje su snimili kako Carroll, tako i britanska fotografkinja, pionirka u svom zanimanju, Julia Margaret Cameron.
Prema kustosu Phillipu Prodgeru, cilj je da se 'sagledaju zajedničke točke' četvero autora uključenih u izložbu. Pored Carrolla i Cameron, to su još Oscar Rejlander i Clementina Hawarden, a svima su modeli bila djeca.
vezane vijesti
Carroll, Cameron i Rejlander fotografirali su unuka pjesnika Alfreda Tennysona, Lionela Tennysona, dok je Hawarden, kćerka engleskog admirala, snimala vlastitu djecu. Te i još petnaestak drugih fotografija bit će dijelom izložbe.
Što se tiče optužbi da je Carroll, pravim imenom Charles Lutwidge Dodgson, seksualizirao djecu prilikom ovakvih susreta, Prodger tvrdi da za vrijeme autorova života nitko nikad - službeno - nije prigovorio na njegovo ponašanje. 'Naravno, nikad nećemo znati kako se Carroll zaista osjećao vezano uz svoje modele', dodaje.
'Neki su znanstvenici istraživali povijest ovih optužbi koje su se prvi put pojavile 1930-ih, kad je čitav Freudov opus objavljen na engleskom', pojašnjava Prodger, dodajući: 'Na smrtnoj postelji velik je broj dadilja posjetio Carrolla i tugovao za njim, tvrdeći da se radilo o jako velikodušnom i nježnom čovjeku koji nikad ne bi ozlijedio ni muhu.'
Prodger tvrdi da izložba u svakom slučaju otvara pitanja o viktorijanskom odnosu prema djeci.
'Bilo muška, bilo ženska, koga ne bi privuklo da ih fotografira? A kako su se ta djeca uklapala u viktorijanski um? To su dublja pitanja, puno dublja od raznih nepouzdanih optužbi', kaže kustos, dodajući da fotografije odražavaju 'osjećaj odvojenosti od nevine mladosti' i da 'ni po čemu nisu erotične'.
Izložba će, kako je spomenuto, uključiti radove fotografa švedskog podrijetla, Rejlandera. Iako relativno nepoznat, ovog autora smatraju ocem umjetničke fotografije, čak i ocem Photoshopa. Rejlanderov 'Dvostruki život' iz razdoblja od 1856. do 1857. sastoji se od 33 negativa povezana na način koji očito predviđa digitalnu obradu snimke.
'Kad je rad bio prvi put izložen u Manchesteru 1857., mišljenja su bila oprečna. Neki su to doživjeli kao degradaciju, kao nešto previše nalik slici, dok su drugi u tome vidjeli novu mogućnost', kaže Prodger.
Kraljica Viktorija kupila je tri kopije printa, a jednu je dala suprugu Albertu za rođendan. Izložba u Nacionalnoj galeriji portreta će biti prvi put da se ta čuvena fotografija može vidjeti u Londonu.
Osim toga, na njoj će biti izložen Rejlanderov fotoalbum koji je muzej kupio 2015.
Kustos Prodger uvjeren je da će izložba razbiti predrasude o viktorijanskoj fotografiji kao 'ukočenim portretima žena u krinolinama'. 'Viktorijanski divovi' pokazat će sve osim navedenog. 'Ovdje će posjetitelji vidjeti rađanje sirove, pomaknute, eksperimentalne viktorijanske avangarde, ne samo u fotografijama, već u umjetnosti uopće', naglasio je.
