Putem dvadesetak panela izložba kroz citate Anne Frank i njezina oca, brojne fotografije i dokumente, prikazuje život djevojčice koja je postala simbol dječje žrtve holokausta, kao jedna od milijun i pol židovske djece ubijene u Drugome svjetskom ratu.

Anne Frank rođena je 1929. u Frankfurtu na Majni, no već sa četiri godine kada se u Njemačkoj počinju provoditi prvi protužidovski zakoni s obitelji seli u Amsterdam. Nakon njemačke okupacije pritisci su sve jači, pa 1942. obitelj odlazi u tajno skrovište, gdje je u iduće dvije godine Anne pisala dnevnik. Zadnji zapis bio je u kolovozu 1944. kada je, na nečiju dojavu, skrovište otkriveno. Anne je od tifusa umrla u logoru u ožujku iduće godine, a od cijele obitelji preživio je jedino otac, koji je 1947. objavio njezin dnevnik.

Izložbu je organizirala Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja (HERMES) s Kućom Anne Frank iz Amsterdama, a kroz projekt 'Povijest za svijest'. Već je bila u četrdestak zemalja, a nakon Filozofskog fakulteta bit će postavljena u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, od 10. listopada do 30. studenog.

Po riječima Julije Mikić, predsjednice HERMES-a, priča o Anne Frank poslužit će kao platforma za otvaranje razgovora o djeci žrtvama diskriminacije i ratnih zločina, a cilj je progovoriti o temama koje su i danas aktualne u našem društvu.

Hrvatska izložba proširena je sa šest panela koji se bave ratom na ovim prostorima, od nastanka NDH i ustaškog logora Jasenovac do ratnih događanja u devedesetima, u kojima su također stradala brojna djeca. Podsjeća se na Dianu Budisavljević, koje je tijekom Drugog svjetskog rata spasila oko 12 tisuća djece, za što nikada nije dobila priznanje, te na Leu Deutsch, prijeratnu dječju kazališnu zvijezdu koja je umrla u stočnom vagonu za Auschwitz.

Projekt EU-a 'Povijest za svijest', vrijedan više od 750 tisuća kuna, otvara dijalog o strahotama nacističke Njemačke, ratne Ruande ili posljednjih ratova na ovim prostorima, pri čemu se najviše fokusira na mlade i stvaranje svijesti kod njih o tome kako mirno rješavati sukobe.

Stoga su za izložbu organizirani posjeti škola, koje će voditi posebno educirani srednjoškolci. Izložba bi trebala gostovati još u Osijeku, Rijeci i Splitu, a u svakom gradu za vodstvo će se pripremati desetak srednjoškolaca. Ulaz je besplatan.

Paralelno s izložbom i u skladu s njezinim ciljevima, na Filozofskom fakultetu je otvorena i konferencija Međunarodne asocijacije za interkulturno obrazovanje, na kojoj će se do 21. rujna govoriti o pluralitetu i identitetu kroz interkulturno obrazovanje, s posebnim naglaskom na kontekstualnoj dimenziji identiteta u odnosu na suvremena kretanja u promišljanju različitosti i njihovih transformacija u multikulturalnim društvima.