Za Ruđera ili Teslu ste zasigurno čuli, ipak su oni naši najpoznatiji znantvenici i izumitelji. Možda ste čuli i za Fausta Vrančića i njegov padobran koji je izmislio padobran gotovo istovremeno kad i Da Vinci uz sitnu razliku što je hrvatski padobran, za razliku od talijanskog, praktički još i danas u uporabi
No jeste li ikad čuli da je jedan Hrvat otac svemirske arhitekture ili da smo upravo zahvaljujući našem sunardonjacima dobili treću smjenu i uređaje za nadzor? Vaš odgovor glasi ne? Upravo vam zato u nastavku vam donosimo neka manje poznata imena i njihove izume zahvaljujući kojima svijet danas jest mjesto kakvo poznajemo.
Marin Getaldić, pionir svemirske komunikacije
Ovaj je dubrovački matematičar i fizičar još za vrijeme renesanse napisao prvi cjeloviti priručnik algebarske analize te dao važan doprinos afirmaciji simboličke algebre u razvoju matematičkihmetoda, a njegovi su ga suvremenici prozvali čak i Luciferom geometrije. Studirao je diljem Europe, a družio se čak i sa znametitim Galileom Galileijem.
Getaldić se osobito istaknuo na području optike, a zbog eksperimenata koje je prvodio sa zrcalima njegovi su ga sumještani proglasili vračem i čarobnjakom. Pa ipak, njegova konstrukcija paraboličnoga zrcala još i dan-danas omogućuje komunikaciju za satelitske i svemirske letjelice, a upotrebljava se i za mikrovalni prijenos radarske antene i bežične WLAN veze. Osim toga, njegov se izum primjenjuje i u teleskopima, mikroskopima i reflektorima pa svijet kakvog znamo danas bez njega ne bi bio zamisliv!
David Schwarz, pionir zračnoga putnoga prometa
Ako ste ikad čuli za letjelicu koju je izmislio Zeppelin, onda ste čuli i za ovog izumitelja mađarskog porijekla koji je većinu života proveo u Zagrebu. Upravo je Shwarz, naime, zahvaljujući svojim predanim eksprimentima i neumoljivoj volji da konstruira zračnu letjelicu koja bi mogla prevoziti više ljudi projektirao letjelicu koja će kasnije proslaviti Zeppelina.
Osim toga, Schwarz je, naime, i najtragičnije ime izumitelja na ovoj listi. Pitate se vjerojatno kako je moguće da je jedan Hrvat izumio Zeppelin, a da to prije niste čuli? S dobrim razlogom. Nakon što je Schwarz poginuo u jednom od svojih pokušaja da usavrši svoje zračno plovilo, njegova je udovica Davidove nacrte prodala Zeppelinu. David je zaboravljen, a ostalo je povijest. Barem bila, dosad.
Marcel Kiepach, pionir izvanmrežne tehnologije
Šanse da nikad niste sjeli na bicikl i provozali se makar po kvartu su gotovo zanemarive i upravo je zato još i više poražavajuća činjenica što nikad niste čuli za ovog čovjeka. Kiepach je, naime, rođeni Križevčanin koji, u nizu izuma koja potpisuje, ima i patent za dinamo.
Osim toga, Kiepach je izumio još i žiro-kompas, strujni prekidač za rendgenske aparate i mali transformator za niski napon koji ga potvrđuju kao pionira off-grid, odnosno izvanmrežne tehnologije. Bio je jedan od naših plodonosnijih izumitelja, stvarao je diljem Europe i postao vrlo priznat (i bogat) izumitelj kojega je njemački tisao zvao umnim čudovištem.
Josip Belušić, otac nadzornih uređaja
Konačno smo došli i do ovog izumitelja koji je svijetu omogućio nadzorne uređaje. Belušić je, naime, bio prvi čovjek koji je izumio prvi uređaj u povijesti čija je primarna funkcija bila nadledanje ljudi. Bilo je to početkom 20. stoljeća. Kočijaši, ondašnje verzije taksista, varali su svoje poslodavce tako što bi u kočijama prevozili više ljudi no što bi ih platilo kartu tako zakidajući svoje poslodavce za novac dok su, naravno, istovremeno sebi punili džepove.
I tu na scenu nastupa Josip Belušić i njegov velocimeter, elektronički uređaj kojim se mjerila brzina putničkih kočija, vremensko trajanje vožnje i stajanja vozila, broj prevezenih osoba te vrijeme ulaska i izlaska putnika. Sve te informacije bilježile su se na papir okrugla formata. Osim što je, dakle, velocimeter prvi nadzorni uređaj, on je bio i prvi tahograf, taksimjetar i brzinomjer!
Želite li znati čime su to još Hrvati i Hrvatice zadužili svijet, onda svakako posjetite Meštrovićev paviljon u Zagrebu gdje od 12. veljače do 15. svibnja javnost ima priliku posjetiti jedinstven izložbeni projekt s više od 1500 eksponata. Multimedijska izložba Večernjeg lista Hrvatska svijetu interdisciplinarni je projekt u kojem će se stručno obraditi i kontekstualizirati izumi, otkrića i umjetnička ostvarenja sveukupno 38 hrvatskih velikana koji su svojim zaslugama utjecali na razvoj cjelokupne svjetske povijesti.
Kustosica izložbe dr. sc. Anita Ruso osmislila je koncept izložbe kako bi se predstavili hrvatski velikani čija su originalnost, vizionarstvo i široka primjena ideja i izuma ostavili najveći utjecaj na svjetsku povijest. Samo neki od velikana koje će posjetitelji imati priliku upoznati kroz izložbu su Ruđer Bošković, Andrija Štampar, Nikola Tesla, Marko Polo, Slavoljub Eduard Penkala, Lavoslav Ružička, Ivan Meštrović, Ivana Brlić Mažuranić, Milka Trnina, Zinka Kunc Milanov, Dora Maar, Benedikt Kotruljević, Marko Marulić, Nikola Šubić Zrinski, Faust Vrančić, Andrija Mohorovičić i mnogi drugi.
Izložbu možete posjetiti svakim danom od 9 do 21 sati, a izložba je organizirana u skladu sa svim epidemiološkim standardima za zaštitu od koronavirusa te su prostori dodatno zaštićeni i posebnom SmartCoat nanotehnologijom koja djeluje protiv virusa i bakterija do 99,99%.
Sve informacije o izložbi i kupnji ulaznica pročitajte na stranici Hrvatska svijetu.
