'TKO RADI SCENU?'

Kakav je dizajn za nezavisnu glazbu u Hrvatskoj? Otkrijte na ovoj izložbi

11.09.2018 u 12:23

Bionic
Reading

U zagrebačkoj HDD galeriji 11. rujna u 19 sati otvara se izložba 'Tko radi scenu? - Dizajn za nezavisnu glazbu u Hrvatskoj 2011. - 2018.', a prema riječima autora, Bojana Krištofića i Svena Sorića, fokusira se na najbolje i najreprezentativnije primjere dizajna i ilustracije za nezavisnu glazbenu scenu u razdoblju od posljednjih sedam godina te obuhvaća radove četrdesetak autorica i autora koji su oblikovali plakate, omote, promotivne materijale te druge predmete i vizuale koji idu rame uz rame s glazbom

Bilo je vrlo zahtjevno napraviti izbor dizajna za nezavisnu glazbenu scenu u Hrvatskoj jer se radi o živom kulturnom tkivu koje se neprekidno mijenja, a pogotovo posljednjih nekoliko godina, navodi Bojan Krištofić, jedan od autora izložbe.

'Scena se unazad nekoliko godina počela vidljivo mijenjati zato što se nezadrživo mijenja i kontekst njezina postojanja, nabolje ili nagore - vrijeme će pokazati, ali prostori, pristupi, alati, zvukovi, pa ni sama supkulturna zajednica nisu više isti. Zbog toga je upravo sada dobar trenutak da se sadašnje stanje zaokruži i zabilježi', objašnjava Krištofić povod izložbi.

Tko dizajnira scenu? Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HDD

Od glazbenika na njoj su obuhvaćeni Storms, Eke Buba, Zarkoff, Generation Suicida, Black Gust, The Celetoids, Modern Delusion, Chresus Jist, Punčke, Cojones, Seven That Spells, Jastreb, Soft Temple II, Crawander, Baden Baden, Pi, Nord, Iv/An, Neon Lies, Tus Nua, Sara Renar, Žen, Valentino Bošković, Svemirko, Moskau, Trobecove krušne peći, NLV, ###.

Od dizajnera/ica i ilustratora/ica tu su Lana Grahek, Nikša Eršek, Lovro Škiljić, Karlo Miletić, Ena Jurov, Nikola Lakić, Paško Gaćina, Mihael Čuček, Ivana Bugarinović, Andrej Karavanić, Andro Giunio, Dario Dević, Hrvoje Živčić, Niko Mihaljević, Dominik Markušić, Bojan Krištofić, Krunoslav Nemčić, Željka Tkalčec, Maša Poljanec, Željko Beljan, Goran Zmaić, Mario Franić, Tessa Bachrach Krištofić, Franka Tretinjak, Dina Milovčić, Tea Stražičić, Marta Stražičić, Antonio Karača, Petra Vrdoljak, Ivo Matić, Ivan Antunović, Oleg Morović, Oleg Šuran, Niko Potočnjak, Tanja Modraković, Eva Badanjak, Ana Kovačić, Klasja Habjan, Zita Nakić, Slobodan Alavanja, Sven Sorić, Hrvoje Spudić, Marko Vojnić Gin, Kazinoti & Komenda, Petra Travinić, Ana Labudović i Barbara Majnarić.

Osim toga, izložbom su obuhvaćena i uz glazbu vezana mjesta, programi i organizacije: Močvara, Doomtown records, Živa muzika, Žedno uho/Super uho, Nigdjezemska, Attack!, ŽivŽarŽur, Dirty Old label, Masters, Ekstrakt, 0.5, Distune Promotion, Podrum, KUM (Klub Kocka), Fijuk, Monteparadiso, Metamedij, Galerija Cvajner, Buka Noise, Štreber Booking, Mavena – 36 njenih čuda, Moonlee records, Geenger records, MAZ te Ispod bine.

U tekstu koji prati izložbu, Krištofić navodi kako je još iz vremena Jugoslavije cijeloj sceni nezavisne glazbe u regiji najmanji zajednički nazivnik bio pristup 'uradi sam'. Glazbenici, kao i glazbeni promotori, voditelji klubova i radijskih emisija, DJ-i, dizajneri, likovni i drugi umjetnici, urednici, novinari... sami su snimali albume, organizirali koncerte, vodili male glazbene etikete, dizajnirali plakate, omote i druge vizuale, osmišljavali i organizirali festivale itd.

'Teza na koju se ova izložba oslanja jest da je na temeljima postavljenima kasnih devedesetih i dvijetisućitih godina ovog desetljeća stasala nova generacija protagonista nezavisne scene, koji su svakako učili od poratnih prvoboraca i graditelja civilnog društva u Hrvatskoj, ali su s vremenom razvili svoje estetike i ideje obilježene tendencijom prema što je većoj mogućoj izdvojenosti spram uvriježenih i standardiziranih kanala produkcije i distribucije kulture', objašnjava Krištofić te upozorava da je to jedan od razloga zašto se ta glazba gotovo ne može čuti na domaćim radijskim postajama, s rijetkim izuzecima, kao i zašto ih većina potencijalne publike još uvijek ne (pre)poznaje.

No, tvrdi Bojan Krištofić, baš je supkulturna zajednica ono u čemu se sastoji dobar dio draži čitave scene, koja je definitivno dobila novi i prepoznatljivi vizualni identitet, ipak specifično različit od grada do grada, od centra do centra prisutnih na izložbi: Zagreba, Rijeke, Pule, Zadra, Splita i Koprivnice.

Izložba je otvorena do 25. rujna.