Kao što je poznato, gospodarska kriza ozbiljno je uzdrmala domaće nakladništvo, a najviše je pogodila Algoritam koji je prvi od velikih izdavača potražio izlaz u predstečajnoj nagodbi. Prema podacima FINA-e, prihodi su mu u prošloj godini pali za čak 40 posto, s 82 na 49 milijuna kuna, a dug je dostigao 30 milijuna kuna. Prema izjavi Nevena Antičevića, vlasnika i direktora Algoritma, izdavači su prošle godine pokušali spasiti poslovanje povezivanjem knjižarskih mreža Algoritma, Profila i Mozaika u APM, međutim zbog nagomilanih starih dugova, novih troškova te neplaćanja unutar branše, nisu se uspjeli izvući te se predstečajna nagodba pokazala kao jedino rješenje.

Pokretanje predstečajne nagodbe u Algoritmu je izazvao nevjericu i strah za vlastitu budućnost jer nitko nije očekivao takav rasplet događaja. Doduše, znalo se za pad prodaje knjiga, nefunkcioniranje distribucije i knjižarskog lanca te neplaćanje računa, dok je rezanje plaća i honorara već neko vrijeme njihova stvarnost, no očekivalo se neko bezbolnije rješenje. Nezadovoljstvu je pridonio i manjak adekvatnih informacija o budućnosti Algoritma nakon završetka predstečajne nagodbe, tako da trenutačno u toj tvrtki vlada veliko razočaranje, jad i bijes.

Za naplatu u redu stoje pisci, prevoditelji, lektori, banke, gradovi ...

Kako je riječ o prvoj predstečajnoj nagodbi nekog nakladnika u Hrvatskoj, zakon nije u potpunosti uzeo u obzir specifičnosti nakladničkog biznisa što izaziva brojne nedoumice i rasprave te usporava nagodbu. Stalno se traže nova rješenja i zbog toga se situacija stalno mijenja, tvrdi Neven Antičević.

'U svakom slučaju, predstečajna nagodba proces je kojim se firmi omogućuje prestrukturiranje i reprogramiranje dugova kako bi ponovno mogla postati likvidna i zajedno sa zaposlenicima preživjeti na tržištu', kaže Antičević objašnjavajući da nagodba uključuje i vraćanje starih potraživanja svim vjerovnicima, od tijela javne uprave i trgovačkih društava u vlasništvu države preko banaka pa do izdavača, agencija i kreativaca - autora, prevoditelja, lektora i ilustratora koji će se umanjiti za dogovoreni postotak i zatim isplaćivati u određenom razdoblju.

Postupak predstečajne nagodbe Algoritma otvoren je 29. svibnja i već su pozvani svi vjerovnici da u roku od mjesec dana prijave svoja potraživanja Nagodbenom vijeću. Neki pisci, prevoditelji i lektori, kao i mnoge druge ustanove, organizacije, tiskare, banke, agencije, izdavačke kuće i brojne druge tvrtke već su predali svoje tražbine.

Na tom nevjerojatno šarolikom i dugačkom popisu nalaze se, između ostalih, spisateljice Andrea Pisac i Maša Kolanović, prevoditeljice Božica Dragaš i Marta Kovač, Web2Tisak, Meandar Media, Dancing Bear, Narodne novine, Cambridge University Press, Arnoldo Mandatori Editore, brojni nakladnici, sudski tumači, odvjetnici, banke, gradovi... Plan za financijsko restrukturiranje Algoritma trebaju prihvatiti vjerovnici čija potraživanja prelaze dvije trećine svih tražbina i tek tada dužnik podnosi prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe. Rok je 120 dana, no može se i produljiti.

Predložena dva modela

Algoritam je u svom planu za financijsko prestrukturiranje predložio dva modela rješavanja dugova: otpis svih kamata i smanjenje, odnosno, reprogramiranje duga za 40 posto te poček od 12 mjeseci kod svih vjerovnika, jedino što bi se vjerovnicima s potraživanjima manjima od deset tisuća kuna dug isplatio jednokratno, a onima s većim potraživanjima dug bi se vraćao u 84 mjesečne rate, dakle, tokom sedam godina. Time bi se sveukupni dug Algoritma od oko 30 milijuna smanjio za oko 12 milijuna kuna i iznosio bi oko 19 milijuna kuna.

'To je samo jedan od mogućih modela, ali nije definitivan', kaže Antičević, objašnjavaju da na ročištu dvije trećine vjerovnika trebaju usuglasiti svoje prijedloge i izglasati onaj koji svima najviše odgovara. Na pitanje tretira li predstečajna nagodba jednako sve vjerovnike, odnosno, mogu li pisci, prevoditelji, ilustratori i ostali iz tog lanca također očekivati naplatu svojih potraživanja te jesu li oni na redu tek nakon 'velikih' vjerovnika kao što su banke, Antičević ističe da se svi tretiraju jednako: svi izriču na ročištu svoja potraživanja koja se zatim svima proporcionalno smanjuju za dogovoreni postotak, no i tu ima nekih odstupanja.

Potpisivali ugovore na 10 godina nadajući se gospodarskom oporavku

Na pitanje kako se dogodilo da je Algoritam, jedan od najvećih hrvatskih nakladnika, zapao u dugove, Antičević je objasnio da je uzrok bio u previsokim cijenama najamnina koje su plaćali za 45 knjižara.

'To je bio rezultat konkurentske borbe u branši u kojoj su se izdavači upustili u opasnu trku za osvajanje što više prostora', navodi Antičević objašnjavajući da su izdavači širili mrežu prodaje i međusobno se natjecali s konkurencijom licitirajući cijene najamnine prostora. Algoritam je pak na temelju pogrešne, naivne ili previše optimistične prognoze o oporavku hrvatskog gospodarstva sklapao fiksne ugovore za najam prostora na deset godina na bazi prodaje iz 2007., kada su se knjige odlično prodavale. Cijena najamnine kretala se od 25 do 45 eura po četvornom metru, a realna cijana bi bila, kaže Antičević, 15 eura. Zbog gospodarske krize i pada standarda, knjige su se sve lošije prodavale i zarada je bila sve manja, a kako se ugovori nisu mogli mijenjati, počeli su se gomilati dugovi.

'Kad smo shvatili da ne možemo uništiti konkurenciju jer ćemo uništiti i sebe, odlučili smo prošle godine povezati knjižarske lance Algoritma, Profila i Mozaika u APM kako bismo smanjili troškove i postali solventni', kaže Antičević dodajući da su se prilikom te odluke rukovodili ozbiljnim prognozama po kojima je u 2015. trebao nastupiti oporavak gospodarstva.

'Prošle godine smo započeli u dogovoru s bankama, našim najvećim vjerovnicima, proces refinanciranja dugova', objašnjava ističući da su banke prihvatile njihov plan prestrukturiranja i dale im jednogodišnji grace period što je po njegovom mišljenju veliki ustupak, a podrazumijeva plaćanje samo kamata, a ne i glavnice.

'Zatim smo se u dugotrajnim pregovorima s najmoprimcima, od gradova do šoping-centara, izborili za spuštanje cijena prostora, no ipak smo morali zatvoriti deset knjižara, bilo zbog nesolventnosti ili nepostizanja adekvatnog dogovora, kao što je bilo u slučaju Pule gdje nisu htjeli spustiti cijenu', kaže Antičević.

Ključ problema bio je u tome što je Algoritam prije povezivanja u APM preuzeo sve dugove svog knjižarskog lanca, tako da su njihove knjižare ušle čiste u tu fuziju, nastavlja, no zbog vraćanja tih starih potraživanja, nisu mogli podmirivati redovne troškove i to ih je naposljetku dovelo do ponora.

Zadnji hit naslov 2009.

Po mišljenju Algoritmovog prevoditelja i kritičara Vladimira Cvetkovića Severa, kriza u Algoritmu traje već nekoliko godina, a fuzioniranje u APM nije se pozitivno odrazilo na poziciju firme.

'Zadnji Algoritmov hit bio je 'Sumrak saga', čija su četiri toma objavljivana u razdoblju od 2006. do 2009., a od tada, dakle, u šest godina, nismo imali niti jedan hit', ističe Sever dodajući da se to itekako moralo odraziti na poslovanje. Po njemu je osnovni problem u tome što rukovodstvo Algoritma nije naozbiljan i realan način akceptiralo krizu i u skladu s time poduzeloadekvatne mjere.

Kako doznajemo, zaposlenicima su u zadnje tri godine smanjivane plaće, tako da trenutačno dobivaju oko četiri tisuće kuna. Nisu isplaćivani ni tantijemi.

Kruno Lokotar, urednik biblioteke Kalibar u Algoritmu, otkrio je da se on manijakalno borio za autore i njihove ugovore, ali usprkos tome nekima ipak nisu plaćeni autorski honorari, no najgore su prošli vanjski prevoditelji i lektori. I on smatra da je fuzioniranje u APM bio čavao u lijes Algoritma, no ipak se nada da će firma, usprkos krizi u izdavaštvu i u cijeloj zemlji, sanirati gubitke i preživjeti.

Andrea Pisac, antropologinja i autorica romana 'Hakirana Kiti' i zbirke pripovjedaka 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' u izdanju Algoritma, već je prijavila svoja potraživanja, a očekuje da će se svi kojima je Algoritam dužan upisati u predstečajnu masu, pogotovo autori, no smatra da je neizvjesno hoće li dobiti novac koji im pripada prema ugovorima koje su potpisali s Algoritmom.

'No ovo je prije svega stvar principa i podizanja svijesti o položaju autora i autorskog rada. Kao nematerijalno dobro, autorski je rad danas u Hrvatskoj potpuno degradiran. Ne smije se nastaviti situacija u kojoj se jedna knjiga doživljava kroz autora, a da se upravo njen/njegov rad najmanje honorira. Ako u jednom trenutku dođemo do svijesti da se knjiga ne može objaviti bez plaćanja autorskog rada kao što se ne može otisnuti bez kupnje papira - bit ćemo sretni', poručuje Andrea Pisac.

Na pitanje kako bi se predstečajna nagodba Algoritma mogla odraziti na hrvatsko izdavaštvo, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić odgovorio je da je ta nakladnička kuća već samim time dobila svojevrsnu etiketu u poslovanju tako da joj je smanjen radijus poslovanja s bankama, a u nekim dugoročnijim projektima svi će vjerojatno biti na oprezu sve dok se situacija u potpunosti ne razriješi.

'Sam proces predstečajne nagodbe može biti neka vrsta limba za djelovanje Algoritma, a i pitanje je koliko će biti korektna prema vjerovnicima, no u današnjoj situaciji bolje je dobiti nešto, makar u ratama, nego ništa', smatra Nejašmić dodajući da o uspjehu predstečajne nagodbe ovisi i odnos zaposlenika i cijele tvrtke prema prestrukturiranju i refinanciranju firme.

'U svakom slučaju, Algoritam se treba osoviti na noge i početi izdavati knjige. Koliko mi je poznato, Algoritam ima dosta projekata koji su u fazi pred tiskanje, pa ako ih ne uspije realizirati, to će utjecati na godišnji promet i poslovanje firme. Također, ako predstečajna nagodba krene nekim drugim putem od planiranog, to bi moglo imati ozbiljne reperkusije, primjerice moglo bi ugroziti funkcioniranje knjižarskog lanca, a preko toga utjecati i na sve one koji u tom lancu sudjeluju', zaključuje Nejašmić.