Rubeša je bio jedinstvena pojava u domaćoj filmskoj kritici: shvaćao je da su najbolji filmovi oni koji nas izazivaju i potiču da izađemo izvan granica u kojima se osjećamo sigurnima, pa je s velikim žarom i znanjem pratio naslove koje su mnogi zaobilazili kao zahtjevne, kontroverzne ili ekscentrične. O njima je pisao pristupačno, čitko i s puno ljubavi, razumijevanja i znanja, a njegov stil bio je obilježen "kužerskim" referencama koje je često pojašnjavao u zagradama koristeći frazu "šifra: naziv filma", po kojoj je ovaj program i dobio ime.

Rubeša je najavio generaciju filmofilmstva kakvu njeguju suvremene streaming platforme kao što je MUBI, zahvaljujući kojima su mnogi teško nabavljivi naslovi postali dostupni široj publici, a program otvaramo projekcijom najpoznatijeg filma njegove omiljene redateljice Chantal Akerman. "Jeanne Dielman" u nedavnoj je anketi časopisa Sight & Sound zasluženo proglašen najboljim filmom svih vremena, a iz Kinoteke to tumače kao još jedan znak da je Rubešino vrijeme tek počelo.

Film će u veljači biti prikazan u Art kinu te na još jednoj projekciji u Kinoteci.

Jeanne Dielman udovica je i samohrana majka, koja sa svojim sinom tinejdžerom živi u stanu u Bruxellesu. Dane provodi obavljajući kućanske poslove, a povremeno spava s muškarcima kako bi podebljala kućni budžet. Njezina svakodnevica sastavljena je od precizno definiranih zadataka, no nešto će je izbaciti iz prepoznatljive rutine.

Remek-djelo belgijske redateljice Chantal Akerman kojim je nastojala redefinirati način na koji se ženska svakodnevica prikazuje u kinematografiji. Film se sastoji isključivo od opservacijskih prizora banalnih radnji koje bi u klasičnome filmu bile odstranjene u korist zapleta, dok se strogim korištenjem srednjih planova i epskim trajanjem žensko tijelo i rad prikazuju u njegovoj cjelini. Prema riječima same autorice, 'Jeanne Dielman' dijelom je potaknuta i težnjom novog romana da se objektivnim bilježenjem svakodnevnih predmeta i gesti pročisti filmski jezik, u ovome slučaju od objektivacije muškog pogleda. Rezultat je monumentalno ostvarenje precizne režijske strukture i gotovo hipnotičke kvalitete, koje je izvršilo velik utjecaj na neke filmske trendove i struje u kinematografijama krajem 20. stoljeća (npr. pokret slow cinema).