'Već je nekoliko puta na tu situaciju ukazalo i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, prosvjedujući protiv diskriminacije kipara, struke što se ciljano školuje da bi sudjelovala u javnom i kulturnom životu upravo artikulirajući javni prostor. Velik je broj povijesnih i suvremenih primjera u kojima su kiparice i kipari ostavili trajni trag: Meštrović, Augustinčić, Kršinić, Radovani, Kožarić, Džamonja, Ujević... Niz je onih koji su svojim skulpturama oblikovali javne prostore što su postali prepoznatljivim dijelom kolektivne memorije cijeloga naroda i zemlje. Stoga nam je nejasna praksa isključivanja kipara iz mogućnosti autonomnog sudjelovanja u takvoj vrsti natječaja', navodi se u prigovoru koji su na adresu ministarstava kulture, uprave i branitelja, predsjednice RH, Sabora RH te strukovnih udruga uputili s Akademije.

Osim toga, prigovorili su i da u prosudbenim povjerenstvima broj arhitekata i osoba drugih profesija daleko premašuje broj kipara, a nije rijetkost da među članovima žirija ne postoji niti jedna stručna osoba iz likovnog područja.

'Dovoljno je bilo pročitati uvjete natječaja za Spomenik domovini iz 2016. godine ili Spomenik žrtvama holokausta u Zagrebu iz 2017. koje je raspisalo Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), da bi se jasno vidjela praksa isključivanja kipara iz mogućnosti autonomnog autorskog pristupa. U navedenim primjerima traženi prilozi u sadržaju natječajnoga rada gotovo su isključivo prilagođeni znanjima i vještinama arhitekata, no ne u korist kvalitete vizualiziranja ili pojašnjenja prijedloga, što bi trebao biti imperativ. Zadnji takav slučaj, natječaj za izradu idejnog urbanističko – arhitektonsko – krajobrazno – likovnog rješenja za Spomen obilježje u Krapini smrtno stradalim i umrlim braniteljima u Domovinskom ratu s područja Krapinsko–zagorske županije što ga je objavilo Društvo arhitekata Varaždin, otišao je tako daleko da, osim onemogućavanja autonomnog kiparskog pristupa, propisuje da se žiri sastoji od tri osobe, od kojih niti jedna nije likovni umjetnik, a u odgovorima na pitanja natjecatelja eksplicitno zabranjuje prilaganje modela (makete) uz natječajno rješenje', navode te dodaju da sve to mogu tumačiti jedino kao namjerno sprječavanje kipara u pristupu natječaju te apeliraju na sva nadležna ministarstva, urede i službe da učine sve kako bi se prekinulo s takvom praksom raspisanih natječaja.

'Onemogućujući kiparima autorski pristup, smanjuje se mogućnost izbora većeg broja kvalitetnih prijedloga, čime se posljedično osiromašuje i kvaliteta životnog prostora', zaključuju u svom prigovoru koji potpisuju Alem Korkut, šef Kiparske katedre zagrebačke ALU te njegovi kolege iz Splita, Rijeke, Osijeka.