Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi ekspresionizma u hrvatskoj umjetnosti, a namjera organizatora je kroz približno 300 eksponata prvi put cjelovito valorizirati i prezentirati hrvatske dosege toga umjetničkog pravca u svim umjetničkim izričajima.

Na izložbi će, uz djela slikarskih inovatora poput Ljube Babića, Marina Tartaglie, Zlatka Šulentića i Milivoja Uzelca, te crteže i grafike, koji su jedan od najtransparentnijih vidova ekspresionizma, Vilka Gecana, Marijana Trepše i Sergija Glumca, biti predstavljeni i umjetnički prilozi ekspresionizmu mnogih autora poput Miroslava Krleže i Antuna Branka Šimića u književnosti, Blagoja Berse i Borisa Papandopula na području glazbe te pionirskih radova Drage Iblera i Ignjata Fischera u segmentu arhitekture, najavljuju iz Galerije.

Ekspresionizam se u Hrvatskoj javlja razmjerno rano i to podjednako u književnosti, likovnoj umjetnosti i kazalištu. Vrhunskim likovnim ostvarenjima slikarstva, skulpture, grafike i grafičkoga dizajna, arhitektonskim rješenjima te vrsnim književnim, kazališnim, filmskim i glazbenim prinosima, izložba rekonstruira duhovno i kulturno ozračje njegova nastanka i uključenja u šire tokove europskih umjetničkih strujanja.

Ovom se izložbom Zagreb uključuje u velika europska kulturna središta koja širenjem spoznaja o vlastitoj kulturi potvrđuju pripadnost europskom kulturnom identitetu i obogaćuju ga vlastitim doprinosom, ističu organizatori.

Kustosica izložbe je Iva Sudec, a autor stručne koncepcije prof. Zvonko Maković. U pripremama sudjeluju i stručnjaci relevantni za pojedina područja: Tvrtko Jakovina (povijesni kontekst), Lovorka Magaš (grafika), Jasna Galjer (grafički dizajn), Dragan Damjanović (arhitektura), Krešimir Nemec (književnost), Ana Lederer (kazalište), Eva Sedak (glazba), Maja Đurinović (ples) i Daniel Rafaelić (film).

Izložba će biti otvorena do 6. studenoga.