Ministarstvo kulture i kustoski tim reagirali su ponukani javnom optužbom Želimira Hercigonje izrečenom na jučerašnjoj konferenciji za novinare posvećenoj nastupu Hrvatske kao zemlje-gošće na Sajmu dječje knjige u Bologni 2015. godine na kojoj je predstavljen koncept toga nastupa pod nazivom "Živa voda pripovijeda".

Hercigonja je, naime, jučer ustvrdio kako je taj koncept plagijat, pokazavši pritom novinarima katalog s Interlibera 2008.

"Budući da na samoj tiskovnoj konferenciji nismo bili upoznati s cjelokupnim materijalom izložbe tadašnjeg Interlibera, potražili smo navedeni katalog i ustanovili da je na Interliberu 2008. godine, u sasvim drugačijem kontekstu i opsegu, a u organizaciji Želimira Hercigonje i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, kao i Goethe instituta, zaista bila predstavljena putujuća njemačka izložba posvećena vodi (nazvana 'Vodeni svjetovi'), uz koju je sekundarno predstavljen i kratki tekst Dubravke Težak o elementu vode u povijesti dječje književnosti te izloženo nekoliko naslova domaćih slikovnica i knjiga s vodenom tematikom u naslovu", navodi se u današnjoj reakciji kustoskoga tima i Ministarstva kulture.

Navedena se izložba, ističe kustoski tim, "ni na koji način obimom, sadržajem, metodologijom i namjerama ne preklapa niti ne poklapa s kompleksnim, izložbeno-kataloško-radioničkim programom nazvanim 'Živa voda pripovijeda' ili nastupom Hrvatske Bologni 2015. godine. Naše je polazište bila i ostala motivika transformacijske vode u djelu Ivane Brlić Mažuranić", ističe se u odgovoru.

Kustoski tim ističe da je "voda relativno učestalo tematsko središte za izlaganje likovnih, ali i različitih ekološki orijentiranih materijala, s vrlo heterogenim fokusima mnogobrojnih izložbi" te podsjeća da je trenutačno u Zagrebu i Rijeci nekoliko izložbi posvećeno temi vode.

"Žao nam je što su do javnosti stigle neistinite optužnice, a još više što se naš rad paušalno osporava. Duboko cijenimo autorski rad gospodina Želimira Hercigonje i svih autorica i autora okupljenih pri Hrvatskom društvu hrvatskih književnika za djecu i mlade, vodeći računa o tome kako da ih optimalno predstavimo i u Bologni. Nije u našoj moći jednokratno izliječiti godinama marginaliziranu scenu stvaranja za djecu, ali čini nam se da bi svaki pojedini autorski doprinos dječjem svijetu još više dobio na kvaliteti kad bismo jedni u drugima prepoznali različito kompetentne saveznike", dodaje kustoski tim.

Upravo je zagrebački predprogram okruglih stolova, koji počinje 24. listopada tribinom "Izdavački kolonijalizam ili uvijek je bolja prevedena od domaće slikovnice", zamišljen kao proces sustavne izgradnje zajedničke platforme svih institucionalnih i nezavisnih sudionika mreže stvaranja za djecu, ističu kustosice Nataša Govedić, Ana Šilović i Vanja Žanko.