Povoljna epidemiološka situacija i njoj pridružena dobra turistička sezona tijekom srpnja i kolovoza 2021. snažno su se odrazile i na broj posjetitelja muzejskih kuća. Pet hrvatskih muzeja koji posljednjih godina ostvaruju najveći broj posjetitelja ovog je ljeta u dva turistički najjača mjeseca zabilježilo porast posjećenosti od 84,9% u odnosu na isto razdoblje 2020. što čini 70% posjećenosti istih muzeja tijekom posljednjeg predpandemijskog ljeta 2019.
Muzejski dokumentacijski centar koji desetljećima sabire, publicira i analizira podatke o posjećenosti hrvatskih muzeja na godišnjoj razini ovog je rujna, kao i onog prošlogodišnjeg, prikupio podatke o broju posjetitelja koji su tijekom srpnja i kolovoza 2021. obišli pet najposjećenijih muzeja u Republici Hrvatskoj: Arheološki muzej Istre iz Pule, Muzej grada Splita, Dubrovačke muzeje, Muzeje Hrvatskog zagorja i Galeriju Klovićevi dvori, stoji u priopćenju.
Premda ćemo tek početkom 2022., kad saberemo statističke podatke za cijelu 2021. od svih muzeja u Republici Hrvatskoj, moći točno odrediti koliki je pomak donijelo ovogodišnje ljeto, podaci o posjećenosti ovih pet muzejskih kuća koje godišnje privuku trećinu svih posjetitelja ukazuju na to koliko se rast ili pad broja turista odražava na posjećenost i prihode muzeja.
Arheološki muzej Istre, godinama apsolutni šampion posjećenosti koji između ostalog skrbi i o pulskoj Areni ovog je ljeta s prošlogodišnjih 109.687 posjetitelja skočio na 175.189. Porast od 59,7% u odnosu na 2020. još uvijek čini 70,8% posjećenosti iz 2019. Muzej grada Splita čiji podaci uključuju i one o posjetiteljima podruma Dioklecijanove palače u srpnju i kolovozu ove godine zabilježio je najveći porast od nevjerojatnih 364,7% skočivši sa 15.589 posjetitelja, koliko ih je imao prošlog ljeta, na 72.441 ove godine što čini 72,6% predpandemijskih brojki.
Dubrovački muzeji također su u srpnju i kolovozu zabilježili velik porast od 199,9 % u odnosu na prošlu godinu, no tih 54.565 posjetitelja je još uvijek tek 64,6% posjećenosti iz 2019. Naime, jug je Hrvatske prošloga ljeta bio teško pogođen pandemijskim pomorom turista tako da su Dubrovački muzeji spali sa 84.440 posjetitelja iz 2019. na svega 18.197 u 2020.
Galerija Klovicevi dvori jedina od najposjećenijih muzejskih kuća bilježi ovog ljeta pad od 45,5% u odnosu na ljeto 2020. Analizom njihovih podataka vidljivo je da im je laganim buđenjem turističkog prometa u Zagrebu porastao broj posjetitelja Kule Lotrščak sa tek 1.222 prošloga ljeta na 7.746 ove godine, no istovremeno je izgubljeno oko 15.000 posjetitelja “zarađenih” prošlog ljeta promjenama izazvanim pandemijom i potresom kada se niz manifestacija i koncerata pomakao na ljetne mjesece i uselio u vanjske prostore Klovićevih dvora. Kad se pak pogleda posjet izložbama u Klovićevim dvorima vidi se da je broj posjetitelja skočio sa prošloljetnih 139 na 1.072 ovoga ljeta, no to još uvijek čini trećinu posjećenosti iz 2019.
Muzeje Hrvatskog zagorja ovog je ljeta posjetilo 22.410 posjetitelja 24,4 % posto više nego u ljeto 2020. i 21,4 % manje nego 2019. Bitno manji pad i porast u broju posjetitelja ovih muzeja leži u činjenici da je njihova publika manje ovisna o broju stranih turista. Naime, prema podacima MDC-a 2019. posljednje predpandemijske godine strani su turisti činili 15% posjetitelja Muzeja Hrvatskog zagorja, 38% posjetitelja Muzeja grada Splita i 88% posjetitelja Arheološkog muzeja Istre.
Svjetske muzejske kuće još nisu objavile podatke o kretanju posjećenosti tijekom prvih mjeseci nakon otvaranja, no oni su zasigurno i dalje daleko od optimizma s kojim se dočekivalo “novo normalno”. U odnosu na hrvatske muzeje europski su i ove godine bili zatvoreni, a i po otvaranju izloženi su velikom većinom mnogo strožim epidemiološkim mjerama. Britanske muzejske kuće počele su se otvarati tek sredinom svibnja, nakon trećeg lockdowna, a prvo sondiranje povratka posjetitelja koje je koncem lipnja proveo The Art Newspaper pokazalo je da su i najveći i najposjećeniji muzeji Londona daleko od povratka na staro. Nacionalna galerija u prvih je mjesec dana što su se otvorili ostvarila tek 13% posjetitelja koje su imali 2019., Britanski muzej 20%, a Muzej Victorije & Alberta koji je broj radnih dana morao smanjiti sa sedam na pet oko 22% predpandemijskih posjetitelja.
U svakoj je državi trend rasta ili pada posjetitelja odraz epidemiološke situacije i mjera pa tako i turističkog prometa. Španjolska, jedna od pandemijom najpogođenijih europskih država, rast zabilježen ovoga ljeta pripisala je padu broja oboljelih, visokoj procijepljenosti građana, prestanku ograničenja putovanja i posljedičnom porastu turista. Svi veliki muzeji od Prada preko Reine Sofije do Thyssen-Bornemisza udvostručili su broj posjetitelja u odnosu na prošlo ljeto, no daleko su od predpandemijske posjećenosti. Muzej kraljice Sofije ovoga ljeta posjetilo je zavidnih 547.914 posjetitelja što jest dvostruko više nego prošle godine, ali daleko od 1,3 milijuna iz 2019.
Dramatičan pad broja posjetitelja i prihoda ovo je ljeto na trenutak zaustavilo, no novi valovi pandemije najveću krizu koja je pogodila muzeje razvukli su i na 2021. Podaci će na kraju godine biti mnogo sumorniji. Sezona je prošla, pandemija nažalost nije, nove restrikcije se pomaljaju, a porast posjećenosti od 84,9% koji su ljetos zabilježili turistima najatrktivniji hrvatski muzeji razvodnit će se u pustoši koju je za sobom ostavila pandemija i potres. Dvije trećine zagrebačkih muzeja u jesen ulaze zatvoreni, među njima i oni najveći nacionalni. Umjesto za izložbe oni građu pripremaju za evakuaciju kako bi obnova razorenih zgrada mogla napokon započeti. U međuvremenu, koje će za zagrebačke muzeje potrajati godinama, treba se, što bi rekao Držić, vremenu „akomodavat“ osnažiti međumuzejsku suradnju, raditi na obradi građe i upoznavanju vlastite publike, na pripremi novih stalnih postava i stvaranja novih digitalnih sadržaja, aktivnosti i usluga kako bi ostali vidljivi – teškome vremenu usprkos . (Maja Kocijan)
