U razgovoru s Letinić - čiji je book&zvuk lani u partnerstvu s HT-om objavio i audio izdanje pobjedničkog romana tportalovog književnog natječaja "Zemlja bez sutona" - doznali smo sve o procesu rada na audio romanima, kao i o aplikaciji na kojoj je trenutno dostupno preko 200 sati knjiga za slušanje, odnosno preko 60 naslova. Digitalnu biblioteku book&zvooka možete provjeriti ovdje.

S Letinić smo također razgovarali o prednostima koje novi medij može pružiti književnim djelima, novim izdanjima book&zvooka, njezinoj bogatoj radijskoj karijeri, različim radijskim formama i formatima, ali i o njezinoj prošlosti na Trećem programu Hrvatskog radija. Podsjetimo, Letinić je morala otamo otići tijekom notorne tzv. Hasanbegovićeve čistke iz 2016. godine, koja je ostavila brutalne posljedice na programski sadržaj Trećeg programa, a koje osjećamo i danas.

Zašto ste odlučili krenuti u projekt book&zvook?

Lana i ja smo primijetila da u našem jeziku nema toliko audio knjiga. Pritom, stalno smo viđali ljude u tramvaju i po gradu sa slušalicama na ušima i znale bi se pitati: Što ti ljudi slušaju? Naročito su me fascinirali oni koji su imali ozbiljne, studijske slušalice. Mislila sam da nema šanse da na tome slušaju nekakav spigani mp3. U to vrijeme i sama sam otkrila čari audio knjige - bile su mi vrlo praktične u jednom trenutku - i shvatila sam da bi bilo genijalno da imamo audio knjige na hrvatskom jeziku. I tako smo Lana i ja krenuli snimati, ali uskoro nam je postalo jasno da audio knjige na hrvatskom ne možemo staviti na Audible, ili neki drugi servis, jer ne podržavaju audio knjige na tzv. malim jezicima. Tada smo odlučili razviti svoju aplikaciju book&zvook. Danas brojimo šezdesetak knjiga, a počeli smo s deset.

Koliki broj ljudi koristi vašu aplikaciju, otkuda vas slušaju?

U ovom trenutku imamo dvadesetak tisuća registracija u aplikaciji, a primijetile smo da praktički nema kutka na Zemlji iz kojega netko nije skinuo roman preko book&zvooka. Ja sam očekivala tako nešto, pogotovo razmišljajući o ljudima koji su posljednjih godina emigrirali u zemlje Zapadne Europe, no da će mi zasvijetliti neki Yucatan, Čile, Novi Zeland, mjesta u filipinskom otočju... to nisam mogla očekivati i jako me uzbuđuje kada u real timeu pratim otkuda nas sve ljudi slušaju.

Zanima me sve oko procesa nastanka audio romana. Koji su to zvukovi, šumovi i tonovi koji se mogu iskoristiti kako bi se roman dostojno transponirao u novi medij koji, pretpostavljam, otvara cijeli niz mogućnosti?

Mi smo krenule u produkciju tih audio knjiga i ne znajući, zapravo, što nas sve čeka. Imali smo iskustva u mediju radija, poigravali smo se s razno-raznim formatima, ali nikada se nismo susretali s ničime što traje dulje od radijskog slota od 60 minuta. Trebalo je pronaći model da sve ono što znamo i volimo u mediju primijenimo na audio knjige. Na prvom mjestu, važno je povezati se s tekstom. Zatim se mora odabrati čitač, odnosno narator, a prije toga treba odlučiti hoće li to biti naturščik, ili glumac. Zatim, odlučujemo kako voditi glumca ili naturščika kroz roman, što sve od zvukova možemo u njega dodati, kako glumcu pomoći da ostane u raspoloženju romana... To je igra koja traje u real timeu koji je potreban da se knjiga pročita. Glumac iz termina u termin čita komade teksta - a čitanje na glas je sporije nego kada u sebi čitamo. Zatim, čovjek kad snima radi greške; kašlje, glasno diše i sl., što se sve treba riješiti u montaži. Sve to i dugo traje: ako knjiga, primjerice, traje 10 sati čitanja, sigurno je da glumac mora barem 20 sati prosjediti u studiju...

Čitavu emisiju s Ljubicom Letinić poslušajte ovdje: