Osim velikog ugleda u svijetu umjetnosti, Gotovac je u širokom krugu publike prepoznat kao ekscentrični performer, govornik bez cenzure, prepoznatljiv lik iz filmova i, bez sumnje, sinonim za avangardnog umjetnika. No kako je do te široke popularnosti uopće došlo? Jedan od mogućih odgovora je Gotovčev vrlo precizno koncipiran pristup masovnim medijima.

U vlastitom umjetničkom stvaralaštvu Gotovac nije pravio razlike između osobnog i javnog, između umjetnosti i života, niti se zaustavljao na uobičajenim umjetničkim medijima. Umjetničko djelo moglo je biti izvedeno u obliku filma, fotografije, kolaža, akcije, performansa ili vlastitog izgleda, no uvijek je bilo rezultat umjetnikovog postupka istovjetnog ulozi filmskog režisera. Jednu od intrigantnih mogućnosti za realizaciju ideja o umjetnosti pružale su novine. Radilo se o mediju koji je dopirao do neusporedivo šire i raznolikije publike nego što su to posjetitelji muzeja i galerija.

Osim toga, novine su mogle vrlo brzo reagirati na događaje poput umjetničke akcija ili performansa u javnom prostoru. U Gotovčevom slučaju, studentske i omladinske novine odigrale su ključnu ulogu u masovnoj percepciji njegovog lika kao avangardnog umjetnika. Nazovimo tu djelatnost 'Newspaper Art' prema prijedlogu filmskog režisera Slobodana Šijana.

Prve radove u novinama Gotovac je izveo tijekom studija filmske režije u Beogradu u Studentu i Vidicima (1969. - 1970.). Svakako najbrojniji i najintrigantniji dio 'Newspaper Arta' odvijao se tijekom osamdesetih godina u zagrebačkim omladinskim i studentskim glasilima Polet i Studentski list, za koje je Gotovac postao nešto poput zaštitnog znaka.

Fotografije njegovog lika objavljivane su na naslovnicama, fotodokumentacija njegovih akcija i performansa redovno je zauzimala značajan dio prostora. Istovremeno, koristeći propagandne akcije i kolportiranje novina, Gotovac je na glavnom zagrebačkom trgu izveo niz akcija i performansa. U cijelom poslu oko 'Newspaper Arta' važna je uloga fotografa, dizajnera, urednika, što ponovo upućuje na Gotovčev režiski postupak u realizaciji kompleksnog djela.

Zanimljivo je prisjetiti se jednog neizvedenog projekta: redakcija Poleta uputila je organizacijskom odboru zagrebačke Univerzijade prijedlog da Tomislav Gotovac bude službena maskota Univerzijade. Osim u studentskom i omladinskom tisku, Gotovac je niz radova izveo i u ilustriranim časopisima kao što su bili Start i kasnije Nacional

Izložba je organizirana u suradnji Instituta Tomislav Gotovac i Galerije VN, Zagreb. Kustos je Darko Šimičić, istraživač u Institutu Tomislav Gotovac. Djelatnost Instituta usmjerena je na čuvanje, stručnu obradu, prezentaciju i promociju umjetničkog opusa Tomislava Gotovca.

Radno vrijeme Galerije VN: ponedjeljak - petak 8.00 - 20.00 sati, subota 8.00 - 14.00 sati