U sklopu niza manifestacija organiziranih za ovogodišnju Sudamju, na Pjaci u zgradi Stare gradske vijećnice otvorena je izložba grafika Marca Chagalla pod radnim naslovom 'Snoviđenja o ljubavi, poeziji i vjeri'
Splićani su u velikom broju pohodili otvorenje izložbe koje je započelo malim koncertom klasične glazbe, uz neizbježni domjenak i koktel. Uvodnu riječ je održao autor izložbe Toni Horvatić. Osim što je dao nekoliko osnovnih informacija o radovima na izložbi, zahvalio je Milošu Glavurtiću na pomoći u organiziranju ovako zahtjevnog projekta.
Koncepcija izložbe i postav radova je na tri etaže stare gotičke palače po Horvatićevoj zamisli pratila spiralu. Izložbi u režiji gradske vlasti i aktualnog gradonačelnika Ivana Kureta prisustvovao je kompletan splitski HDZ i pridruženi predstavnici gradskih institucija.
Ova izložba je zapravo zamišljena kao formalni početak aktivnosti gradskih vlasti u pravcu promocije Splita kao grada kulture u europskim razmjerima. Ta zamisao je dobra i ima utemeljenje u tradiciji i povijesti grada, međutim upitan je kulturni model i realizatori te ideje. To se najbolje vidjelo baš na otvaranju koje je imalo karakter identičan kulturnoj politici grada koju krasi pompozna protokolarnost i ispraznost i tu ne bi pomogla tri Chagalla.
Grad koji pretendira biti metropola kulture mora razmišljati o kulturnim koncepcijama i modelu 21. stoljeća, a na Pjaci smo svjedočili 19. stoljeću. Razumljiva je ambicija lokalne politokracije da se predstavi u kulturnom i građanskom svjetlu, oni su u ovih devetnaest godina napravili značajan iskorak koji treba pozdraviti, ali oni ne mogu biti nosioci novog kulturnog modela za budućnost.
Iskorak u pravcu kulture nije dovoljan u pravno, sociološki i urbanistički zapuštenom gradu i posljedice su vidljive svaki dan, a da ironija bude potpuna, reakcija većeg dijela zapostavljenog suburbija, HDZ-ove izborne baze i utvrde je okretanje od HDZ-a i desničarskih ikona prema novom junaku predgrađa, poduzetniku Željku Kerumu.
A kakav će nam kulturni model, u slučaju pobjede na izborima, on ponuditi, tek ćemo vidjeti. Možda će nam ovo 19. stoljeće na Pjaci dobro izgledati u odnosu na povratak u 18. stoljeće. Nije ovo animozitet prema Kerumu, nego jedini logični zaključak, ako se ima u vidu njegov otvoren i neskriven prezir prema svemu što ima prizvuk intelektualnog. Željko Kerum bi morao shvatiti da se ne može razvijati koncepcija turističkog grada koji ima deset hotela s pet zvjezdica bez suvremenog kulturnog modela koji mogu realizirati vrhunski intelektualci.
