Kako je obrazloženo, opus Marije Ujević-Galetović moguće je okarakterizirati jednim od vrhunaca hrvatske moderne, odnosno suvremene umjetnosti. U obrazloženju se podsjeća da je kiparičini talent rano prepoznat - njezin natječajni rad za spomenik telekomunikacijama u Ženevi dobio je 1965. prvu nagradu, dok su u žiriju bili slavni Alexander Calder i Osip Zadkin.

U proteklih pedeset godina izvela je niz radova, antologijskih djela suvremene europske spomeničke plastike - zagrebačke spomenike Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, Jurju Križaniću, spomenike Frani Petriću u Cresu, Jovanu Steriji Popoviću u Novom Sadu, te Jakovu Gotovcu u Osoru. Tu je grobnica Brune Bušića na Mirogoju. Od 2004. do danas radi serije slika velikog formata koje, ocijenjeno je, tehnološki i ikonografski nemaju pandana u hrvatskom slikarstvu.

'Nikad nisam razmišljala o nagradama, kada si mlad moraš ih odmah zaboraviti i ne živjeti na staroj slavi. Čovjek mora biti malo kritičan prema nagradi, makar joj se veseliš i godi tvojoj taštini, jer smo svi mi koji se bavimo ovim poslom, mali narcisoidni tipovi', rekla je laureatkinja.

Istaknula je kako, kada se takva nagrada dobije u njezinim godinama, to znači da je posao gotov, no ona, kako kaže, nije taj tip, voli raditi i biti u atelijeru. Najvećim pak uspjehom smatra kada nečiji rad cijene i oni koji su likovno obrazovani i oni koji to nisu.

Izložba koja 'aktivira najskrivenije emocije'

Nagrađena izložba Mirjane Vodopije 'Lutajući krajolik', održana ove godine u MSU, u obrazloženju se opisuje kao 'svojevrsni koncentrat autoričinih intrigantnih umjetničkih istraživanja započetih luminoobjektima ranih devedesetih'.

'Uz tehničko majstorstvo koje je Mirjana Vodopija pokazala u svojoj suverenoj šetnji kroz različite medije u rasponu od fotografije, videa, grafike i prostorne instalacije, a koje je pritom hibridizirala, izložba se odlikuje istančanim i slojevitim narativnim tkanjem koje smjera aktivaciji najskrivenijih i najfinijih emocija kod promatrača', dodaje se.

Nagrada mladoj umjetnici Jeleni Lovrec

HDLU je svoju Nagradu mladom umjetniku dodijelio akademskoj grafičarki Jeleni Lovrec, čiji radovi svjedoče da je, iako po zvanju magistra grafike, 'multimedijalna umjetnica koja vješto i hrabro koristi svaki medij s kojim se susretne'. Kako se ističe u obrazloženju, još je na Akademiji započela s angažiranim radovima koji su kritizirali negativne aspekte društva, ali su uvijek i ukazivali na moguća alternativna rješenja.

Među njezinim radovima su 'Mein Kulturkampf', koji na ironičan način ukazuje na nezavidan položaj kulture u društvu, performans 'Akcija kotlovina', nagrađen na 34. salonu mladih Nagradom Galerije Kranjčar, a ove je godine ostvarila dvije samostalne izložbe: 'Izložba godine', u Galeriji Kranjčar i 'Deveti život', u Salonu Izidor Kršnjavi.

Posebno priznanje Tomislavu Vuiću

Posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti dobio je Tomislav Vuić, bankar i ljubitelj umjetnosti koji aktivno pomaže razvoj umjetnosti, osobito mladih umjetnika, u skladu sa stoljetnom tradicijom HDLU-a koji ne surađuje samo s umjetnicima nego i s gospodarstvenicima, profesorima, mecenama.

Projektom Erste fragmenti prije petnaestak godina Vuić je potaknuo drukčije gledanje na suvremenu likovnu scenu, a potporu je nastavio i odlaskom u Hrvatsku poštansku banku, s nekoliko stožernih izložbi, poput Zagrebačkog salona i Salona mladih.

Tomislav Buntak, predsjednik HDLU-a, primijetio je kako su ove godine nagrade dodijeljene čak trima ženama. 'Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti skoro je 70 posto studentica, one predstavljaju novu snagu, a naša dobitnica Nagrade za životno djelo jedna je od onih umjetnica koje su svojim radom obilježile čitav jedan period u likovnoj umjetnosti', rekao je.

Ana Stavljenić Rukavina, potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine čestitala je laureatima poželjevši im da i dalje budu perceptivni i kreativni u prikazivanju svijeta oko nas. 'Likovna ostvarenja kojima se divimo utkana su u duh vremena i prostora, a često reflektiraju naše stvarnosti ili ju introspektivno propituju', napomenula je.

O ovogodišnjim nagradama HDLU odlučivao je odbor u kojemu su bili Ivona Jurić, Robert Šimrak, Fedor Vučemilović, Danko Friščić i Zlatan Vrkljan, a dodjela se održava pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba.