NAJBOLJE IZ FUNDUSA

Mimara: izložba kao hommage trideset godina djelovanja muzeja

11.07.2017 u 13:43

Bionic
Reading

Izložba "Muzej Mimara: 30 godina djelovanja - 30 godina s vama", koja se otvara u ponedjeljak, 17. srpnja, najavljena je kao hommage donatoru Anti Topiću Mimari i svemu što je u proteklih trideset godina potvrdilo njegovu viziju.

Središnji dio izložbe donosi odabir 75 znanstveno obrađenih djela iz fundusa Muzeja, dok arhivski materijal, tiskovine, fotografije te obiman dvojezični katalog koji prati izložbu, daju presjek njegove djelatnosti, potvrđujući veličinu i plemenitost vizije koja je vodila donatora i koja se jasno ostvarivala tijekom gotovo tri desetljeća što su protekla od otvorenja Muzeja, ističe se u najavi izložbe.

"Fundusom i brojnim vidovima muzejske aktivnosti Muzej je jasno pozicioniran kao jedno od najznačajnijih znanstveno-edukativnih središta te je ujedno nezaobilazna točka isklične kakvoće u uklapanju Zagreba i Hrvatske u gustu mrežu kulturnih svjetskih središta", dodaje se. 

Po riječima ravnateljice Muzeja Mimara Lade Ratković Bukovčan, cilj izložbe je prisjetiti se širine i kakvoće svih slojeva fundusa, značaja svakodnevne vibrantne aktivnosti tog muzeja te uvijek iznova u ostvarenom naći poticaj za budućnost.

Vrč, (inv.br. ATM 1481)
  • Ante Topić Mimara
  • Donatorova soba, drugi kat Muzeja Mimara
  • Interijer Muzeja Mimara, drugi kat, zbirka slikarstva
  • Interijer Muzeja Mimara, prizemlje, zbirka dalekoistočnih umjetnosti
  • Interijer Muzeja Mimara, prizemlje, zbirka stakla
    +13
30 godina Mimare Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Arhiva

Muzej Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara  otvoren je 17. srpnja 1987. godine, sa zbirkom umjetnina koju je Ante Topić Mimara (1898.-1987.), slikar, restaurator i kolekcionar, ostavio svojoj domovini donacijom iz 1973. i dodatkom donaciji iz 1986.  

Prvobitno se planiralo trajno smjestiti Mimarinu zbirku u bivši isusovački samostan na Jezuitskom trgu, no nakon arhitektonske preinake ta je zgrada - ispočetka imenovana kao Muzejski prostor, a danas poznata kao Galerija "Klovićevi dvori" - dobila galerijsku namjenu.

Polovicom osamdesetih donesena je odluka da se zbirka trajno smjesti u središnjem dijelu gimnazijskog kompleksa na Rooseveltovu trgu 5 u Zagrebu i da se taj prostor adaptira za muzejske potrebe.

Tako je muzej  smješten u preuređen dio tzv. Školskog foruma, koji je na poticaj Ise Kršnjavog, predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade bio izgrađen 1895., prema projektu njemačkih arhitekata Ludwiga i Hülssnera.