'Moram priznati da ne razumijem narav tog priopćenja. Doista, rad na tome Zakonu traje jako dugo, ali zato jer, kako sam rekla i sad ponavljam, on neće biti upućen u proceduru dok ne bude postignut konsenzus s umjetničkim udrugama s kojima surađujemo. Sve ovo što nam se pokušava imputirati, da se ne konzultiramo, da ne radimo transparentno, potpuno je neistinito', rekla je ministrica Nina Obuljen Koržinek na konferenciji 17. siječnja, reagirajući na jučerašnje priopćenje Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU).

U njemu predsjednik udruženja Hrvoje Kovačević podsjeća na sastanak u zagrebačkom Novinarskom domu 15. siječnja, na kojemu su samostalni umjetnici i članovi umjetničkih strukovnih udruga iz svih područja umjetničkog stvaralaštva raspravljali o Nacrtu prijedloga Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva, kolokvijalno Zakona o umjetnicima. Razlog okupljanja, kako je naveo Kovačević, bio je 'netransparentan način i tijek izrade Zakona, čiji je predlagatelj Ministarstvo kulture'.

'Ministrica kulture, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, sustavno je ignorirala stavove, prijedloge i mišljenja samostalnih umjetnika kojih se novi Zakon najviše tiče, HZSU-a koji postoji od 1965. godine, a i same Radne skupine. Radna skupina, koju je ministrica kulture imenovala 2017. godine, sastala se samo četiri puta. Sa zadnjeg sastanka, održanog prije više od polovice godine, članovi Radne skupine još uvijek nisu dobili zapisnik, a niti posljednji Nacrt prijedloga Zakona, koji je prema dopisu Ministarstva financija u završnoj fazi', piše u priopćenju Kovačević dodajući da su svi samostalni umjetnici koji su bili na sastanku dali punu podršku radu i djelovanju HZSU-a. Prozvani su i neki članovi Radne skupine i predstavnici strukovnih udruga, koji na sastancima koje je sazivala ministrica kulture, nisu zastupali umjetnike koje predstavljaju, nego su iznosili svoje osobne stavove.

HZSU: 'Ministrica šteti kulturi'

'Nacrt prijedloga Zakona nema konsenzus umjetničkih udruga, kao što ministrica kulture javno iznosi', poručuje Kovačević te dodaje kako su na sastanku zaključili da koeficijent za izračun budućih mirovina koji je 2009. umanjen s koeficijenta 1,2 na 0,8, bude vraćen na 1,2, kako je obećavano, zatim da je Nacrt prijedloga Zakona potpuno neprihvatljiv te da zahtijevaju ostavku Nine Obuljen Koržinek 'jer je dosadašnjim djelovanjem pokazala da ne zastupa interese umjetnika te šteti kulturi općenito'.

Obuljen Koržinek na današnjoj konferenciji rekla je kako je na zadnjem sastanku najveći broj udruga koji je bio na njemu Zakonu, odnosno Nacrtu, dao punu podršku.

'Ostalo je još par pitanja koja se moraju definirati. Na zadnjem sastanku ustanovili smo da ćemo sve one prijedloge koje su udruge dale sad prodiskutirati s drugim tijelima koja moraju dati svoju suglasnost. Tu su naravno ključni naši kolege koji se bave mirovinskim i zdravstvenim sustavom te Porezna uprava jer predviđamo cijeli niz poboljšanja u tom dijelu. Kad te konzultacije budu gotove, sazvat ćemo još jedan sastanak Radne skupine i onda ćemo vidjeti postoji li suglasje', poručila je Obuljen Koržinek dodajući da je sve što su radili u ovom mandatu, kad je riječ o umjetnicima, 'usmjereno poboljšanju njihovog i materijalnog prava i statusa i sustava potpora'.

Registar umjetnika

Na komentar novinara da se zbog Zaštite osobnih podataka trenutno ne može doći do imena onih umjetnika kojima država plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje, rekla je kako nije bila svjesna te informacije te će iz Ministarstva na nju brzo reagirati.

'Ministarstvo kulture objavljuje podatke o svim svojim potporama. Pa zamislite situaciju gdje bismo rekli da dodjeljujemo milijun i pol kuna, ali da ne možemo objaviti kome zbog zaštite osobnih podataka. Ne radi se tu o nekakvom tajnom postupku. Svakako ćemo vidjeti o čemu se tu radi jer će ove godine država iz proračuna za oko 1400 samostalnih umjetnika osigurati 37 milijuna kuna za ostvarivanja njihovog prava na uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje', rekla je dodajući da je to dva milijuna kuna više nego lani i to zbog povećanja osnovice.

'Nisam zadovoljna transparentnošću kojom se trenutno obavlja ovaj posao i to je jedan od razloga zašto u novom Zakonu Ministarstvo predlaže ustrojavanje Registra umjetnika. On bi obuhvatio sve samostalne umjetnike, bez obzira ostvaruju li pravo na plaćanje doprinosa od strane države ili si sami plaćaju. Popis će u njemu, naravno, biti javan, tu se ne radi o nikakvoj zaštiti osobnih podataka jer to je nešto na što se stječe pravo temeljem zakona, a ustrojavanje takvog Registra omogućit će umjetnicima da puno lakše i brže, bez nepotrebne administracije, ostvaruju sva svoja prava', kaže ministrica te dodaje da su i oni iz Ministarstva imali 'određene poteškoće u dobivanju cjelovitih podataka'.

'Zato moram demantirati ovo što se tvrdi da će određeni broj umjetnika izgubiti pravo. Vidim i da je na ovom sastanku umjetnika prije par dana rečeno i ako bi se preuzeli poslovi (od HZSU-a) u Ministarstvu da bi to bilo četiri puta skuplje. To su paušalne tvrdnje i ja i ovim putem pozivam predstavnike te udruge koju, nota bene, u potpunosti financira Ministarstvo kulture da budu puno transparentniji u objavi svih tih podataka jer to je za dobro umjetnika. Nema potrebe da se stvaraju situacije u kojima bi u društvu postojale sumnje u neke procese', poručila je podsjećajući da i u sadašnjem Zakonu stoji da poslove oko ostvarivanja ovih prava obavlja Ministarstvo kulture, ali ih može prepustiti nekome drugome, što se dosad i činilo sa HZSU-om.

Problem Zakona o elektroničkim medijima

Na pitanje što je sa Zakonom o elektroničkim medijima, iz čije je Radne skupine u listopadu prošle godine istupilo Hrvatsko novinarsko društvo (HND), uz obrazloženje da Ministarstvo kulture u Nacrt prijedloga Zakona nije uvrstilo nijedan njihov prijedlog, Obuljen Koržinek rekla je da to nije točno.

'Netočna je tvrdnja da njihovi zahtjevi nisu bili uvaženi. Oni koji su mogli biti uvaženi, jesu. Ono što je traženo da bi HND imenovao svoga predstavnika u Vijeću za elektroničke medije nije moguće jer je to neovisni regulator. Mi smo to detaljno obrazložili i ovaj put, kao i svaki put dosad, pozivam predstavnike HND-a da sudjeluju u raspravi o Zakonu. Mislim da je to njihova zadaća kao profesionalnog društva', rekla je ministrica i podsjetila da su, kad se donosio važeći Zakon o elektroničkim medijima, morali provesti javnu raspravu o načinu izbora članova Vijeća za elektroničke medije.

'U toj raspravi iz 2008., za koju postoji cjelovita dokumentacija, ovaj model izbora ocjenjen je kao dobar. Ako mislimo da treba pokrenuti neki novi, ja sam uvijek za to, neka se izađe s nekim prijedlogom, mi ćemo o tome raspravljati. Sve ostalo što se tiče samog Vijeća, njihovog postupanja, to treba uputiti njima ili Saboru koji je nadležan da nadzire njihov rad, tu Vlada nema zapravo nikakvu nadležnost', rekla je Obuljen Koržinek i najavila da Zakon o elektroničkim medijima vjerojatno idući tjedan ide u javnu raspravu.

Proračun za kulturu

U svom predstavljanju Izvještaja o radu Ministarstva u 2019. osvrnula se na proračun za kulturu.

'Nastavili smo ono što smo zacrtali u programu Vlade - kontinuirano povećanje proračuna za kulturu, koji je ove godine gotovo jedan posto, 0,99, (1,345 milijuna kuna), s time da se nastavlja kontinuirano povećavanje i nacionalnih izvora, a u velikoj mjeri rezultat tog povećanja je bolje povlačenje europskih sredstava', kaže Obuljen Koržinek.

'U suradnji s Ministarstvom financija kroz treći i četvrti krug reforme nastavljeno je s poreznim rasterećenjima snižavanjem stope PDV-a na isporuke umjetnika. Izmjenama Zakona o PDV-u iz 2018. propisano je da se porez na dodanu vrijednost plaća po sniženoj stopi od 13 posto na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualnogt vlasništvo. U 2019. spomenuti članak proširuje se i na proizvođače fonograma u smislu snižene stope PDV-a od 13 posto. U okviru ovih izmjena izjednačena je stopa PDV-a na knjige neovisno o obliku u kojem se isporučuju, tj. snižena je stopa PDV-a na e-knjigu s 25 posto na pet posto', rekla je ministrica.

Govorila je i o novom modelu potpore izdavanju knjiga.

'U odnosu na dosadašnji, novi vrednuje kompletan nakladnički portfelj, odnosno nakladničke prijave u cjelini, a sredstva se ne dodjeljuju za svaku knjigu pojedinačno kao ranije, već se za cjelokupni program ili njegov određeni segment, što se specificira ugovorom, dodjeljuje pojedinačni iznos. Ove godine vidi se iz rezultata da smo značajno povećali sredstva potpore. One su sada preko sedam milijuna kuna', rekla je.

U drugoj su godini provedbe potpore za vizualne umjetnike.

'I taj nam je natječaj pokazao jako dobre rezultate. Povećali smo potpore za 500.000 kuna. Pratit ćemo ga, kako je to uobičajeno, prve tri godine provedbe i onda vidjeti hoće li biti nekih izmjena', kaže ministrica.

Što se tiče zakonodavnih reformi, kaže, prošla godina bila je posvećena zakonima u području kulturne baštine (novi zakoni o arhivima, knjižnicama i muzejima, izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara), rekla je na konferenciji. Usvojen je i novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Nacionalni program razvoja arhivske djelatnosti, Zakon o knjižnicama te niz pravilnika koji proizlaze iz novih zakona o arhivima i muzejima.

Osim spomenutih Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti, radne skupine Ministarstva pripremaju i novi Zakon o financiranju kulture i kulturnim vijećima te izmjene i dopune Zakona o kazalištima.

U suradnji s Ministarstvom pravosuđa iz Kaznenog zakona brisane su odredbe o sramoćenju s ciljem unapređenja normativnog okvira vezanog uz slobodu izražavanja, a izmjenom Zakona o ustroju i djelokrugu ministarstava, Ministarstvo kulture od ove godine preuzima koordinaciju politika vezanih uz autorsko pravo. Radna skupina koju koordinira Državni zavod za intelektualno vlasništvo priprema nacrt novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Pokrenut je i projekt izrade Nacionalnog izvješća o kulturi kao prve faze izrade Strategije razvoja kulture, koja bi trebala biti završena tijekom 2020.