Uoči obilježavanja 75. rođendana UNESCO-a ministrica je na izlaganju šefova izaslanstava država članica poručila kako je ta organizacija potrebna kao mjesto povjerenja, dijaloga, solidarnosti i dobre volje koje će povezivati države članice kroz konkretnu međunarodnu suradnju u obrazovanju, znanosti i kulturi.

'Drago mi je da je program strateške preobrazbe omogućio UNESCO-u da ponovo preuzme lidersku ulogu u vrijeme krize. To je dokazao nizom inicijativa u protekle dvije godine, a brzu i učinkovitu reakciju ponovio je nedavno i na primjeru Haitija i Afganistana. I mi smo u Hrvatskoj – nakon dva razorna potresa u glavnom gradu Zagrebu i nakon toga u Petrinji, kada su uništena brojna kulturna dobra – posvjedočili toj UNESCO-ovoj solidarnoj ulozi', rekla je ministrica.

Dodala je da Hrvatska pozdravlja odluke Skupštine, posebice one iz područja obrazovanja i znanosti, a od neizmjerne su važnosti u sadašnjem i post-COVID razdoblju.

Osvrnuvši se na važnu ulogu kulture tijekom pandemije, Obuljen Koržinek istaknula je da je u doba zatvorenosti taj utjecaj došao do izražaja više nego ikad.

Kao aktivna članica Međuvladinog odbora UNESCO-a, Hrvatska je snažno poduprla sve inicijative, poput ResiliArta, kojima se pokušao smanjiti štetni utjecaj pandemije na kulturnu i kreativnu industriju te na raznolikost kulturnog izričaja, dodala je.

'Hrvatska je zemlja bogata kulturnom i prirodnom baštinom te smatra materijalnu i nematerijalnu baštinu jednako važnima, zalažući se za primjenu holističkog pristupa u njihovu očuvanju, ali i uključivanje mladih i lokalnih zajednica. Smatramo da multinacionalne nominacije izvanredno promiču međunarodnu kulturnu suradnju', naglasila je.

Hrvatska ostaje posvećena ispunjavanju Agende 2030 i 4. cilja održivog razvoja, posebno uključivom i cjeloživotnom obrazovanju za sve, te stoga pozdravlja osnaživanje Globalnog mehanizma za obrazovnu suradnju, rekla je ministrica.

Kurikularnu reformu, naglasila je, hrvatska Vlada smatra najvažnijim prioritetom kojim bi se osnažilo kritičko razmišljanje i osigurala usklađenost obrazovanja sa zahtjevima našega društva, gospodarstva i okoliša.

Kako se ističe u priopćenju, ministrica je podsjetila da je Hrvatska bila jedna od prvih država koja je ratificirala Globalnu konvenciju o priznavanju  kvalifikacija u visokom obrazovanju.

Osvrnuvši se na ubrzane klimatske promjene, ministrica je napomenula da se prije 50 godina, vizijom programa MAB počela stvarati mreža rezervata biosfere radi izgradnje društava u skladu s prirodom. 'Tom vizijom vodile su se prvo Hrvatska i Mađarska, a nedavno su im se pridružile Austrija, Slovenija i Srbija te su stvorile najveće zaštićeno riječno područje u Europi – rezervat Mura-Drava-Dunav. Ovaj primjer pokazuje istinsko značenje jedinstva i suradnje u korist očuvanja prirodne baštine', istaknula je Obuljen Koržinek.

Ministrica se na marginama Opće skupštine sastala i s pomoćnikom ponovno izabrane glavne ravnateljice za kulturu UNESCO-a Audrey Azoulay, Ernestom Ottoneom Ramírezom te direktoricom UNESCO-ovog ureda pri Europskoj uniji u Bruxellesu Louise Haxthausen kako bi se dogovorile pripreme sastanka država Europe i Sjeverne Amerike, kojim će predsjedati Republika Hrvatska. Riječ je o pripremama za Mondiacult koji će se 2022. godine održati u Meksiku, dodaje se u priopćenju.

Za vrijeme Opće skupštine članovi hrvatskog  izaslanstva sudjeluju na tematskim zasjedanjima u skladu s prioritetima Republike Hrvatske, na sastancima komisija za znanost, kulturu, obrazovanje, komunikacije i društvene znanosti, zatim na okruglom stolu ministara obrazovanja te nizu ad-hoc sastanaka vezanih za pripremu važnih međunarodnih dokumenata.

Opća skupština UNESCO-a svake druge godine saziva predstavnike država i organizacija članica UNESCO-a zajedno s promatračima, državama i organizacijama koje nisu članovi kako bi utvrdila politiku i glavne smjerove rada organizacije, usvojila program i proračun UNESCO-a, imenovala glavnog ravnatelja te izabrala članove Izvršnog odbora.