Istraživanja tržišta knjiga su nam prijeko potrebna jer zasad radimo na razini intuicije i hipotetskih ocjena, upozorio je Mišo Nejašmić uoči objave rezultata GfK-ovog istraživanja koje se tradicionalno objavljuje na otvaranju Noći knjige.

'Ne možemo govoriti o ozbiljnim pomacima, nego samo o trendovima koje smo zabilježili u zadnje tri godine. Postoje indikatori da stvari idu nabolje, samo što se bojim da je to usprkos politikama. Jedino nam ovo istraživanje zasad omogućava neku samorefleksiju jer se inače zdravo za gotovo uzima, primjerice, podatak da 50 posto ljudi ne čita. Osim ovog istraživanja, baratamo samo tezama i lamentacijama', kaže Nejašmić i dodaje da su u posljednjih nekoliko godina kroz GfK-ovo istraživanje detektirali čitav niz fenomena, poput toga da se povećao broj korisnika tableta, a da su e-čitači, što se Hrvatske tiče, mrtvi. Uspjeli su, osim toga, otkriti tri bitna područja koja treba dalje ozbiljno znanstveno ispitati.

'Prvo i najvažnije je ispitati što se događa s djecom nakon 14. godine, nakon osnovne škole, kad se bilježi ozbiljan pad čitanja u toj populaciji. Možemo nagađati koji su razlozi - je li to lektira ili su hormoni ili pak pritisak novih tehnologija, ali ništa ne znamo sa sigurnošću dok ne napravimo posebno istraživanje koje će obuhvatiti ovaj segment društva. Drugo što treba saznati jest tko zaista čita. Kad se rade općenita ispitivanja čitanosti, poznajući ljudsku prirodu, može se uzeti u obzir da mnogi kažu kako čitaju, a zapravo to nije tako. Treba stoga veće istraživanje s kontrolnim varijablama da utvrdimo što se i kako se čita, a među onima koji čitaju rangirati one koji zadovolje minimum od barem jedne knjige godišnje do onih koji bi se mogli uzeti kao primjer dobre prakse i ukazivati na vezu između čitanja i uspješnosti u onome čime se već ta osoba bavi', pojašnjava Nejašmić te kao treće važno istraživanje na nacionalnoj razini navodi i provjeru toga koliko se čita mimo knjige, na novim medijima.

'To su samo najvažnija od mnogih istraživanja koja su nam potrebna, a koja će nam pružiti sliku budućnosti. Jedino tako, sa što više informacija mi tu budućnost možemo i kreirati. Ono što je problematično i što se vezuje uz dobar dio hrvatskih politika jest kopiranje nekih modela. Imamo dovoljno intelektualnih kapaciteta i dovoljno specifičnosti da možemo samostalno odraditi vizije i strategije. Znamo se usporediti, znamo gdje smo deficitarni. Treba nam jedino politička volja, a pod time konkretno mislim na to da nas se treba financijski podupirati i to ne tuđim novcem, nego onim koji dolazi iz ekonomije kreativne industrije knjige. Želimo upravljati dijelom tih sredstava u projektima poticanja čitanja', kaže Nejašmić te za Noć knjige ističe da je to autentičan hrvatski projekt koji su progurali i u susjedstvo, u Sloveniju, BiH i Crnu Goru, gdje rado i otvoreno pokazuju dobru praksu.

'Samo što ne možete raditi ozbiljne projekte sa šačicom entuzijasta. Već smo u fazi lagane frustracije jer željene brojke koje smo si zadali prije sedam godina davno smo dosegnuli. Za dalje nam treba konkretna financijska podrška te postoji dovoljno ljudi i primjera kako to ostvariti kroz sinergiju javnih i privatnih partnerstava. Nažalost, situacija je već dugo takva da te svi tapšaju po ramenima i kimaju glavom kad govoriš o tome javno, na nekome skupu, a čim se kamere ugase, čim počneš sazivati prave sastanke, odjednom se javljaju problemi s birokracijom, s uplitanjem polukompetentnih ljudi tamo gdje posao trebaju raditi oni s iskustvom. U području knjige generalno se u Hrvatskoj već četiri-pet godina dramatično smanjuju sredstva, a kad se nešto i daje, onda je to uvijek gašenje požara, uvijek poslije teškog pritiska. Tek se tada uspije senzibilizirati određene pogone, a sve skupa se koristi više kao politička reklama, umjesto da se radi na sustavnoj promjeni', objašnjava Nejašmić, no zadovoljan je time kako je riješena kriza s Algoritmom MK.

'Kad se 50 posto knjižara našlo izvan pogona, u nepuna tri i pol-četiri mjeseca uspjeli smo bez dramatiziranja i politikanstva upravljati procesom i vratiti 90 posto glavnog potencijala tog lanca. Neke knjižare u roku od dva-tri mjeseca, neke do kraja godine, ali vraćene su', ističe Nejašmić i dodaje da su još preostala dva mjesta koja trebaju vratiti, a koja su simbolično izuzetno važna.

'To je splitski Morpurgo, za koji, prema riječima gradonačelnika, postoji dobra volja da se opet osposobi kao simbol knjižarstva koji Hrvatska baštini i kojemu se prvi put u dugoj povijesti dogodilo da ne radi. Drugi je knjižara na Stradunu u Dubrovniku. Pored toga, cijeli taj proces oporavljanja propalog lanca AMK smatramo zatvorenim. Vitalno je spašeno, a osobito nam je drago da smo uspjeli sačuvati 140 radnih mjesta knjižara koji su rijetka vrsta', kaže Nejašmić i objašnjava da im nikad nije bilo u interesu fokusirati se na negativno.

'Želimo primjerima pokazati da se stvari mogu mijenjati. Za to treba truda, novca i volje, ali prije svega ljudi s vizijama, kakve želimo stvarati. Ljude koji će biti dovoljno drski da unose i toplinu u ovaj posao. Sve što sada radimo zapravo je rezerva jer institucije ne rade onako kako bi trebale. Ali neće nas ništa zaustaviti. Noć knjige će se nastaviti održavati bez obzira tko bio na vlasti jer nam je najvažnije da pripremimo nove mlade ljude te da ostavimo za sobom barem šačicu luđaka koji će nastaviti taj posao', kaže Nejašmić.