U četvrtak, 10. studenog u Centru za kulturu Trešnjevka započinje 10. PSSST! Festival nijemog filma! Smješten na granici između jave i sna, festival istražuje teme prisutne u ranim filmskim radovima aktualne i danas. Nakon prošlogodišnjeg prikaza paralelnog razvoja psihoanalize i filma, ove godine PSSST! se bavi odnosom filma i modernosti, gdje je, riječima dr. sc. Janice Tomić, članice Programskog vijeća festivala film viđen kao 'proizvod i najočitiji izraz moderniteta, put u kolektivno nesvjesno i nositelj utopijskih projekcija'.

Iako potencijalno sveprisutna, tema modernosti na filmu profilirala se u nekoliko paradigmi i pripadajućih filmskih primjera čiji presjek će biti prikazan na ovogodišnjem PSSST!-u. Trijada filma-grada-moderniteta kanonizirana je u tzv. gradskim simfonijama, ritmičkim presjecima urbanog života koje grad dokumentiraju kroz dominantno futurističku prizmu grada. Bilo da su fascinirane znakovima modernizacije (gradskim prometom, strojevima i modernom arhitekturom), bilo da iz gradske mase izdvajaju pojedince, simfonije Čovjek s filmskom kamerom avangardne skupine Kinoki iz 1929. godine, Jutro u Bronxu, pjesnika, fotografa i teoretičara Jaya Leyde (1931.) te Simfonija nebodera Roberta Floreya (1929.) prikazuju živote gradova poput New Yorka, Moskve, Pariza pa i Zagreba ili Bronxa. Temat Gradske simfonije i filmske kamere na programu je u petak 11. studenog u 18 sati.

Subota je posvećena najvećim predstavnicima njemačkog ekspresionizma i njihovoj interpretaciji modernosti. Prvi film koji će biti prikazan je Dr. Mabuse, kockar Fritza Langa
u kojemu se kaleidoskopski smjenjuju motivi velegradskog noćnog života, aristokratske raskoši i kriminalnog podzemlja, erotike i jazza, kockanja i mađioničarske magije, hedonizma i spiritualizma. Film je to koji je utjecao na mnoge suvremene kriminalističke, špijunske i pustolovne hitove poput James Bonda, a i u svoje vrijeme bio je izrazito popularan.

Za razliku od njega, malo koji gledatelj zna za Posljednjeg čovjeka F. W. Murnaua, film koji se smatra jednim od vrhunaca nijemofilmske umjetnosti. Murnau ovaj klasik razvija oko središnjeg motiva rotirajućih vrata hotela, metafore dehumanizirajućeg stroja te prikaza ikonografije moderne arhitekture i grada koji će se i u fantazmagorijama obrušiti na protagonista.

U monstruoznim vizijama njemačkog ekspresionizma prikazanim kroz ova dva filma želi se istaknuti i paralelno postojanje antimodernističkih impulsa među umjetnicima toga vremena.

Na takve primjere lokalnih izvedbi modernosti nadovezuju se senzacije poljskih filmova koje će zagrebačka publika imati priliku vidjeti zahvaljujući suradnji s festivalom nijemog filma Niemego iz Krakova. U četvrtak 10. studenog premijerno će se u prikazati poljski nijemofilmski klasici, filmoviMoćni čovjek Henryka Szaroa iz 1929. te Ljudi bez sutra Aleksandera Hertza iz 1919. godine.

Za Grand Prix 10. PSSST!-a, nagradu 'Veliki Brcko', natjecat će se 25 suvremenih kratkometražnih ostvarenja iz 14 zemalja. Matineje za djecu donose novi program nazvan Suvremeni dječji nijemi filmovi koji će predstaviti 13 nijemofilmskih radova hrvatskih osnovnoškolaca i Oscarom nagrađeni animirani film Dječak i svijet. Zamišljen kao medijski eksperiment, PSSST! i ove godine slijedi isti koncept: projekcije filmskih klasika i suvremenih kratkometražnih nijemih filmova, ali i onih kojima su autori pristali 'ukloniti zvuk' uživo prate vrhunski glazbenici.

10. PSSST! Festival nijemog filma dio je proslave 35. rođendana Centra za kulturu Trešnjevka koji će se obilježiti održavanjem 35 događanja besplatnih za javnost. Ulaz na sve filmske projekcije je besplatan, a više informacija i program festivala pronađite ovdje.