Potaknuta podatkom da je tek 10 posto umjetnica zastupljeno u zbirkama, javnim prostorima, galerijama i na tržištu umjetnina, izložba se fokusira na period u kojem su društvene promjene, smjena ideologija, tranzicije i socio-politička previranja utjecali da djela umjetnica ostaju na margini, što je utjecalo i na muzejske otkupe.

Pregled stvaralaštva autorica koje su se nametnule kvalitetom, ali svejedno nisu u fundusima, ostvaren je u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik, Muzejom likovnih umjetnosti Osijek, Galerijom umjetnina Split i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti Rijeka.

Ravnateljica MSU-a Zdenka Badovinac rekla je na konferenciji za novinare da izložba funkcionira na više razina, uz mapiranje ženskih umjetnica u Hrvatskoj i tema kojima se bave, ona ima širi politički značaj i govori o potrebi da se nešto promijeni, ne samo u umjetničkim institucijama nego i društvu.

"Nije to samo pitanje broja umjetnica nego i dubljih analiza zašto su one marginalizirane, a govori i o tome da se same moramo boriti, ne samo da povećamo taj broj nego i da društvo dobije nove teme, promišljanja i razine kreativnosti", ustvrdila je.

Sedam tematskih cjelina spaja različite generacije autorica

Autorica projekta i koncepcije Martina Munivrana napomenula je da su kroz sedam tematskih cjelina pokušali spojiti različite generacije autorica, a izložit će i neke radove koji su zadnji put viđeni devedesetih kada su otkupljeni.

Iako su krenuli od statističkih podataka o neslavnom trendu zastupljenosti umjetnica, koji postoji i u svijetu, nisu htjeli getoizirati autorice nego, istaknula je, pokazati raznoliku i vrlo kvalitetnu scenu te nastaviti temu kroz filmski i izvedbeni program.

Maja Ljubić Kutnjak iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj smatra da, kada je u pitanju rodna ravnopravnost, još predstoji puno posla, osobito na području jednakih plaća i mirovina. "Na europskoj razini 60 je posto umjetnica i studentica umjetnosti, a manje od 10 posto autorica zastupljeno je u stalnim zbirkama", dodala je.

Autorica postava Nives Sertić rekla je da su vodili računa o arhitektonskim zadanostima složenog prostora MSU-a, no uspjeli su dobiti slijed tema kroz koje se prolazi, počevši od zamračenog ulaza i uvodne teme "Od mita do stvarnosti".

Izlažu, među ostalima, Vlasta Delimar, Tina Gverović, Vlatka Horvat, Sanja Iveković, Breda Beban, Ivana Franke, Nives Kavurić-Kurtović, Jagoda Kaloper, Hana Miletić, Lala Raščić, Ana Hušman, Nicole Hewitt, Nina Kurtela, Sonja Pregrad, Nika Radić, Helena Janečić, Mirjana Vodopija, Sandra Vitaljić, a njihovi radovi moći će se pogledati do 1. listopada.