Muzej prekinutih veza obnavlja vezu građana i srcolikog centra te poziva na cjelodnevno događanje Gornji grad: Mijene srca. U nedjelju 15. svibnja u povijesnoj jezgri Zagreba obavite plac, prošećite s Baricom, zamijenite sjećanje za cvijeće, doznajte o čemu bi, da su se ikada sreli, razgovarali Krleža i Matoš i cijeli dan slušajte Radio koji je tu prije radio
Projekt Gornji grad: Mijene srca dio je interdisciplinarnog istraživačkog i inovativnog projekta je 'The People's Smart Sculpture' (PS2) o kulturnom razvoju europskog grada budućnosti, a Muzej prekinutih veza ovim umjetničkim projektom podsjeća da je Gornji grad mnogo više od turističke atrakcije ili političkog središta.
Jednodnevna umjetnička intervencija gornjogradskog etera 'Radio koji je tu prije radio', koja će se odvijati od 5 do 5 sati na frekvenciji 93,9 MHz, eksperiment je na tragu onog koji se dogodio 15. svibnja prije točno 90 godina, kada je skupina radioamatera iz šupe na Gornjem gradu odaslala prve radijske signale u zagrebački eter. Pod vodstvom Pavlice Bajsić Brazzoduro i Ljubice Letinić, dvadesetak mladih autora na raspolaganju imaju dvadesetak sati etera da zvukom pokušaju (re)konstruirati život Gornjeg grada s uvjerenjem da je radio više od onoga što čujemo, da je radio maketa koju možemo preoblikovati i mijenjati sve dok ga više nije moguće ili čak potrebno definirati, jer svatko može biti radio.
Emitirat će ekskluzivno u području Gornjeg grada, a pažljivi slušatelji u sklopu akcije 'Stoliću - prostri se!' mogu osvojiti i zanimljivu nagradu. Naime, na četiri tajne lokacije prostrijet će se četiri stola za dvoje, za koje će Irina Bani i Bistro Fajn pripremiti četiri tradicionalna zagrebačka jela. Naćulite uši dok šećete Gornjim gradom jer možda će jedan stolić biti baš vaš.
Muzej prekinutih veza za ovu će prigodu uspostaviti nikad realiziranu vezu. Performans Kate Mijatović 'Čitanje Krležinih snova Kožarićevoj skulpturi Matoša' polazi od neobične činjenice da se Matoš i Krleža nikada nisu upoznali iako su znatan vremenski period (od 1909. do 1914.) istovremeno živjeli i stvarali u Zagrebu. Pretpostavka ovog performansa je da bi Matoša zanimali Krležini snovi iz 1943. Ti su snovi krležijanska sumorna preslika zbilje iz koje nastaju i u koju se virtuozno rastaču u dnevničkim zapisima. A aktualnost tih zapisa za svako 'danas i ovdje' začudna je i proročanska. Ipak, Krležina ranjiva kompleksna osobnost najizražajnija je upravo u zapisanim snovima i možda bi Matoš najbolje upoznao Krležu upravo putem njegovih snova. Neobičan susret odvijat će se od 18.30 do 20.30 sati kod Matoša na klupi na Strossmayerovom šetalištu, a u izvedbi sudjeluju Božena Končić Badurina i Miloš Đurđević.
Performer Antonio Grgić će od 15 do 16 sati u sklopu projekta iscrtati sjenu srušenog spomenika Stup srama na Markovom trgu, kod južnog portala crkve, gdje je prvotno stajao. Stup srama služio je između ostalog kao glavno sredstvo za kažnjavanje nedjela koja su se ticala kršenja javnog morala i časti. Često su kažnjavani ljubavnici koji su prekršili tada važeći moral te coprnice - žene koje su se bavile ljubavnim čaranjem. Ovo iscrtavanje sjene ima i političku dimenziju jer su centri političke moći države u neposrednoj blizini lokacije.
Intervencijom 'Kulturna traka 1999. - 2016.' Zoran Pavelić evocirat će memoriju i prijašnju funkciju prostora kojom je snažno obilježen. Riječ je o prostoru Osnovne škole Lauder Hugo Kon na Trgu sv. Katarine, u kojemu je nekada bio smješten Muzej suvremene umjetnosti.
U godinama zatvorenoj Demetrovoj 18 između 10 i 17 sati moći ćete zaviriti u Zvučne slike Marije Braut, kojima se rekonstruira duh prošlosti Gornjeg grada iz vremena kada su ulice bile pune, kada se živjelo boemski, a tišinu niste mogli pronaći ni usred noći. U zvučnoj instalaciji igra se imaginacijom publike jer fotografije se neće vidjeti. Može ih se 'čuti', a 'puštaju' ih Hrvoje Korbar i Sunčica Anamaria Sodar.
Osluškujući fotografije Marije Braut, možete pogledati izložbu emotivnih mapa i eseja učenika Gornjogradske gimnazije Zagreb, nastalih na radionici arhitekture, i emotivnog mapiranja Gornjeg grada kao odgovor na pitanje 'Što je meni Gornji grad?'.
Kako se živjelo prije 300 godina, moći će se doznati od piljarice i pekarice Barice Cindek, junakinje slikovnice 'Kontesa Barica'. U edukativnu i zabavnu šetnju gornjogradskim ulicama mališane će povesti glumica Mia Biondić. Cjelodnevni program uključuje kreativnu radionicu od 10 do 17 sati i polusatnu turu za djecu u pratnji njihovih roditelja (10.30, 12.30 i 14.30).
Dramaturginja i cvjećarica Ida Jurjević, kao hommage Floraartu održanom prvi put na Gornjem gradu 1966., uz arkade Kamenite ulice posjetiteljima će nuditi svoje bukete u zamjenu za njihova sjećanja. 'Sjećarnica', koju će pratiti strip radionica Josipa Sršena i Ivana Glasnovića, počinje u 10 sati i traje do nestanka buketa.
Mali plac s tavana specijalno za Mijene srca spušta se na Vranicanijevu poljanu koja na jedan dan postaje mjesto susreta, druženja, kušanja i razmjene organske hrane, ljudskosti i kreativnosti. Šoping s pogledom na grad možete obaviti između 10 i 17 sati.
U Atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja od 19 do 23 sata, u sklopu akcije Social Muscle Club, prvi puta u Hrvatskoj 100 ljudi povezat će se tlakom, brzinom otkucaja srca ili nekom trećom mjerom iznenađenja. Gornjograđani, turisti i prijatelji Muzeja prekinutih veza kroz igre, glazbu i performans razbijat će ustaljene društvene norme uz pomoć umjetnika i performera iz Njemačke, Švicarske, Austrije i Hrvatske. One Night Stand Band, glazbeni kolektiv sastavljen od zaposlenika MPV-a, zaokružit će večer.
Na terasi omiljenog okupljališta gornjogradskih srednjoškolaca zagrebački umjetnici cijelog dana 'škrabaju', a svoje radove izložit će u Škrabatoriju na Katarininom trgu.
Svaki neparni sat, od 11 do 17 sati, na Katarininom trgu kreće Soundwalks: Der Flaneur i Pokretni radio, šetnja uz koju se igra percepcijom vremena, prostora, zvuka i fotografija u svrhu dubljeg doživljaja grada. Pokretni radio je kratkodometna radiopostaja koju autor prenosi na svojim leđima. Publika je pozvana da sudjeluje u zvučnim šetnjama s vodstvom, prilikom kojih će slušati zvukove i govore koji evociraju sjećanja vezana uz prostore Gornjeg grada i dovode u odnos prošlost i sadašnjost. Šeće se uz njemačku umjetnicu Tinu Saum i studente ALU-a, a radio pokreće Tin Dožić, student novih medija.