Festival europske kratke priče (FEKP) ugostio je u utorak u Zagrebu velšku autoricu Carys Davies, dobitnicu najutjecajnije svjetske nagrade za kratku priču, te latvijsku spisateljicu Ingu Žolude, dobitnicu nagrade Europske unije za književnost, koje su s hrvatskom čitateljskom publikom u književnom klubu Booksi razgovarale o svojem pisanju i književnom nasljeđu
U razgovoru koji je vodio književnik Sven Popović, govoreći o tome zašto piše, Carys Davies je istaknula kako je za nju pisanje alat pomoću kojega pokušava pronaći modus za 'preživljavanje života'.
'Pišem kako bih pronašla smisao; sve priče na neki su način pokušaj preživljavanja života. Ja naprosto slijedim svoje likove u njihovom pokušaju da prežive – da li u potrazi za znanjem, ljubavlju ili bijegom; jer svi moji likovi također su neprekidno u nekoj vrsti bijega', rekla je autorica.
Svoje priče ne odabire svjesno, napomenula je, i one nikako nisu autobiografske. 'Svo pisanje na neki je način autobiografsko, no ono što ja pišem nikako se ne bi moglo nazvati autobiografskom prozom. Ono o čemu pišem ne biram svjesno – ideje odabiru mene i dolaze mi na razne načine; može biti riječ o nekom imenu, nekoj slučajnoj sitnici, bilo čemu što opazim a što pronađe put u moju svijest. Često je to nešto posve sitno, što mi uporno golica maštu i odbija otići', izjavila je.
Tada zna da je nova priča na pomolu – samo mora pisati i pisati i polako oko te točke graditi novi svijet koji će postati zaokružena cjelina, dodala je.
Carys Davies autorica je jednog romana i nekoliko zbirki priča za koje joj je dodijeljena Frank O'Connor Prize, najutjecajnija svjetska nagrada za kratku priču. Dobitnica je niza prestižnih nagrada, među kojima se ističu Jerwood Fiction Uncovered Prize, Royal Society of Literature's V.S. Pritchett Memorial Prize, Society of Authors' Olive Cook Short Story Award, i Northern Writers' Award te 2016/17 Cullman Fellowship New York Public Libraryja.
vezane vijesti
Autorica je istaknula kako je pisati počela nakon novinarske karijere. 'Jednostavno mi se počelo činiti da bih kroz fikciju mogla puno prije pronaći put do istine, za razliku od novinarstva, u kojemu se činilo da moj urednik uvijek zna sve o svakoj priči koju sam pratila i prije nego sam je napisala', pojasnila je Davies.
'Dobrom pričom smatram onu priču koja me može šokirati, duboko potresti, udariti', napomenula je autorica. Kratke priče, zahvaljujući svojoj komprimiranosti, imaju daleko veći potencijal za to od romana, smatra. 'Fikcija je stvar mašte – a što više pišem, sve sam svjesnija da je vjerojatno najvažnija stvar za pisca njegov glas', rekla je.
U nastavku programa, u Booksi je gostovala Inga Žolude, dobitnica europske nagrade za književnost. U razgovoru s hrvatskom književnicom Ivanom Rogar, Žolude je ocijenila kako zadatak pisca nije biti političan niti na koji način: 'Piscu je zadatak da piše, to je ono što pisac u osnovi treba raditi. Pisati, kao način izražavanja svojih vlastitih razmišljanja i pogleda na svijet. Smatram čak da ne moramo pritom biti ni previše izravni', rekla je.
Inga Žolude (1984.) piše romane i priče. Za zbirku priča 'A Solace for the Adam’s Tree' (2010.) nagrađena je Europskom nagradom za književnost. Dobitnica je Fullbrightove stipendije. Njezina priča 'Dirty Laundry' uvrštena je u antologiju 'Best European Fiction 2014' (Dalkey Archive Press). Priče su joj prevođene na brojne jezike.
Žolude je istaknula kako je većina toga što ona piše autobiografsko: 'Sve su moje priče, priče o smrti, jer tamo odakle ja dolazim još je uvijek jako teško govoriti o smrti – mi o tome ne razgovaramo čak niti unutar obitelji. Naprosto nije pristojno razgovarati o smrti, o umrlima, ne smijete ništa ni pitati', rekla je.
Kako je odrastala shvatila je da je razgovor o bliskim ljudima koji su umrli i dalje zanima, da želi pričati o njima i način za to pronašla je u pričama.
Sa svojim prvim romanom, napisanim prije deset godina, namjerno je prekinula sve veze s lokalnim, latvijskim kontekstom, rekla je, što je nešto što je čitateljska publika dočekala pozitivno jer je osjećala da joj u književnosti nedostaje 'širi kontekst'. 'Također, ja pripadam prvoj generaciji latvijskih književnika koja nije ni na koji način povezana niti pod utjecajem razdoblja Sovjetskog Saveza, mi naprosto ne znamo ništa o tome dobu', rekla je autorica.
Davies i Žolude gošće su 17. Festivala europske kratke priče (FEKP), koji se od 27. svibnja do 1. lipnja održava u Zagrebu, Samoboru i Rijeci na temu 'Nasljeđe'.
