Ideja je bila zazeleniti muzej, u ovim nesigurnim vremenima potaknuti novu zelenu normalnost, okrenuti se prirodi, kaže nam Ana Gabriela Sandoval Ferrera, voditeljica prodaje Muzeja prekinutih veza i jedna od začetnica projekta Hotela za biljke.

U početku su planirali da hotel bude otvoren samo tijekom ljeta, dok su ljudi na odmorima i na moru, ali zbog velikog odaziva i pozitivnih reakcija odlučili su da će biljke na čuvanje primati sve do listopada.

'Trenutno ih imamo 14 i svaka od njih ima svoju priču. To je i uvjet da ih čuvamo - vlasnici nam moraju poslati priču o biljci koju postavljamo u Muzeju, a koje funkcioniraju kao mala pop-up izložba', objašnjava Ferrera.

Priča je, dakle, ključna, no ima još nekoliko caka koje vlasnici trebaju poštovati ako žele da im Muzej prekinutih veza privremeno udomi biljku. Trebaju se najprije javiti mailom, poslati fotografiju svoje ljubimice, napomenuti koliko je velika i kakvu njegu traži te koje je željeno vrijeme boravka. Oni koji dobiju zeleno svjetlo nakon toga dostavljaju biljku Muzeju u dogovorenom terminu. Za one koje brine ovaj dio o slanju uputa za njegu, nema problema, ako ne znaju baš najbolje što treba činiti za njihovu biljku, iz Muzeja će se za to raspitati kod lokalnog agronoma.

'Svi se zaposlenici jednako brinu o novim biljnim izlošcima. Nakon što ih postavimo na za njih odabrana mjesta, ovisno o tome što im je potrebno, zalijevamo ih po preciznom rasporedu, upisujući u tablici tko je kad obavio taj zadatak. Obavezno provjeravamo vlažnost zemlje i stanje biljaka - jer je ovo ljeto velikih oscilacija u temperaturi, vrućini, vlazi i vremenskim uvjetima - kako se ne bi pretjeralo u zalijevanju', kaže Ferrera.

Među dragim joj pričama izdvaja dečka koji im je na čuvanje ostavio čili papričice.

'U nekoliko tjedana, koliko je biljka s nama, niknuli su joj plodovi. To je baš lijepo - vlasnik će, kad se vrati po nju, imati svoje papričice. Sjajna je i priča o dvije spašene božićne zvijezde. Nakon blagdana svi ih bace, no vlasnici su ove dvije prirasle srcu, bile su joj lijepe i htjela ih je sačuvati', kaže Ferrera.

Svi vlasnici jednom će se vratiti po svoje biljke, kaže, osim jednoga - glumca Slavka Sobina koji se pošto-poto htio riješiti svoje, kako ju je nazvao, 'Jezive madagaskarske palme'.

'Nije volio tu biljku, činila mu se, kako je rekao, jako zločestom i prijateljicu je pitao je li u redu da je baci. Prijateljica mu je rekla neka je ostavi na cesti uz papirić 'Poklanjam', a onda je idući dan slučajno čula da mi u Muzeju čuvamo biljke preko ljeta pa nam je Sobin svoju odmah donirao. Istog dana 'Jeziva madagaskarska palma' našla je novu vlasnicu', kaže Ferrera, Meksikanka sa zagrebačkom adresom, koja u Hrvatskoj živi već više od devet godina.

Hotel za biljke, ističe, polazište je šireg muzejskog projekta Zelene priče, u sklopu kojega korak po korak namjeravaju postati zelena oaza na Gornjem gradu. U sklopu njega održavaju predavanja, prezentacije i radionica vezane uz uzgoj biljaka, a tu su i relaksirajući koncerti petkom, u zelenom okruženju.

I ranije je, inače, bilo inicijativa poput Hotela za biljke Muzeja prekinutih veza. Danas zatvoreno Kino Europa 2018. nudilo je ljudima da će im ih besplatno čuvati dok su na produženim vikendima ili duljim godišnjim odmorima. U riječkom RiHubu prošle godine također je otvoren prvi riječki hotel za biljke, Biljkoteka.