Njome se obilježavaju i dvije obljetnice - 150 godina Vidovićeva rođenja i 65 godina smrti, a autor njezine stručne koncepcije, izbora djela i teksta u katalogu je Igor Zidić.

Autor izložbe u fokus stavlja prijelaz s ranoga realizma i njegovu transformaciju u simbolističko-divizionistički rukopis te postimpresionistički intimizam pri kraju četvrtog desetljeća, a izostavlja brojne sitne radove, skice i pripremne formate.

Posljednja velika izložba Emanuela Vidovića održala se 1987. godine. 'Sada, trideset godina kasnije, vrijeme je da se Vidović prikaže u svojevrsnoj redukciji, s osobitom pozornošću prema dijelu ranijega razdoblja, od 1898. do 1921., zatim u razdoblju priprema za prijelaz na motiviku i tematiku interijera i mrtvih priroda i, na kraju, na same interijere crkava i atelijera (1936.–1942.), kao i mrtve prirode (1938.-1952.) i nekoliko, po sjećanju naslikanih, uglavnom trogirskih, krajolika', najavljuju iz Umjetničkog paviljona.

'U prigodi velikih obljetnica pozornost će se usredotočiti na remek-djela naznačenih razdoblja, odnosno na ono što bi, s obzirom na nedavna preispitivanja početaka Moderne kao i kraja epohe 'sretnog slikarstva', moglo izazvati novo zanimanje za njegovo djelo kako u Hrvatskoj - tako i u Europi', ističe se.

Kako se napominje, od niza izvanrednih i nepoznatih djela, koja će se izložiti, starija pomiču granice naše percepcije, a ona iz posljednjih godina života šire granice naše empatije prema svijetu predmeta i teško dostižnoj 'sreći majstorstva'.

Izložba će biti otvorena do 13. svibnja, a narednih godina Umjetnički paviljon je namjerava predstaviti i u Francuskoj.

Ostvaruje se u suradnji i suorganizaciji s Muzejem grada Splita, odnosno Galerijom Emanuel Vidović koja je u njegovom sastavu, gdje će biti postavljena od lipnja do rujna.

Vidovićeva izložba jedna je od onih kojima Umjetnički paviljon obilježava značajne obljetnice važnih hrvatskih umjetnika i tako ih 'otima' zaboravu'.