'Redovito surađujem sa kazalištima za djecu međutim kao i uvijek svaka nova predstava traži novu formulu uspjeha. Pod tim mislim najbrži put do publike. Nakon par klasičnije obrađenih bajki 'Cvilidretu' smo napravili kao dječiji sitcom. Predstava će biti dinamična i duhovita. Poigrali smo se slapstickom i gegom u što se posebno dobro uklopio Ranko Zidarić. Tekst je sjajno i vrlo duhovito napisala Zinka Kiseljak prema braći Grimm', ispričala nam je Saša Broz koja već dugo nije imala ovakvu dinamičnu sezonu.

Vizualni identitet predstave potpisuju Davor Antolić Antas, David Peroš i Vilim Sever.

'Lutke su kao i u svim mojim lutkarskim predstavama Tim Burtonovske, a glumci ih animiraju na specijalnim malim stolicama na kotačima.Glazba je vrlo važan segment svih mojih predstava a nju je za 'Cvilidretu' skladao jazz glazbenik Zvjezdan Ružić. Vizualno 'Cvilidreta' se nadovezuje na vrijeme steampunka pa i sam lik Cvilidrete nije mali zeleni zločesti čovječuljak već pomaknuti 'znanstvenik'. Glumcima ZKL-a Matildi Sorić, Jadranu Grubišiću, Branku Smiljaniću, Mariju Mirkoviću, Adamu Skendžiću pridružili su se i Ana Marija Percaić i Ranko Zidarić', kaže redateljica.

Svi koji su odrasli na Cvilidreti biti će oduševljeni maštovitim glumačko-dramaturškim rješenjima koja su predstavi dala svojevrsnu aktualnost a vizualan okvir pobrinuo se da predstava bude iznimno bajkovita.

Premijera je 1. ožujka, a 'Cvilidreta' će biti čak deveta predstava u Sašinoj režiji koja se trenutačno može vidjeti u Zagrebu. U Histrionima 'Igra u dvoje' T. Strozzia , 'Uspjeh preko noći' D. Mameta, 'Ljubavna pisma Staljinu' J. Mayorge u Planet artu. 'Waitapu' i 'Indijanska priča' Z. Kiseljak u GK Žar ptici, a u GK Trešnja to je 'Postolar i vrag' Z. Kiseljak. U ZKL-u igraju i 'Pepeljuga' Ž. Udovičić Pleština (prema Perraultu), iAladin i čarobna svijetiljka i Ž. Udovičić Pleština (prema Gallandu).

Jednu od najstarijih poznatih bajki – onu o Cvilidreti – zapisala su braća Wilhelm i Jacob Grimm i objavili u zbirci 1812. godine. Priča o neobičnom vilenjaku čarobnih moći koji pomaže mlinarevoj kćeri ispresti slamu u zlato, što će je posljedično dovesti i na prijestolje, a zauzvrat traži njezino prvorođeno dijete, okrutna je u svome ishodištu. Suočava nas s pogubnim posljedicama laži i pohlepe te prikazuje da u ljudima postoje i dobre i loše osobine – sami biramo kakvi ćemo biti, stoji u najavi.

Sve počinje time što je hvalisavi mlinar slagao kralju da njegova kćer može iz slame ispresti zlato. Poput snježne grude koja se u mahu pretvori u lavinu, ova će laž pokrenuti brojna zbivanja. Kralj će narediti djevojci da svu slamu u kraljevstvu pretvori u zlato, a u tom nemogućem zadatku pomoći će joj vilenjak Cvilidreta. Ali pohlepa, naravno, ima svoju cijenu. Nesretna mlinareva kći pristaje na Cvilidretine uvjete, no kada dođe vrijeme plaćanja računa, svi će shvatiti da je prava ljubav važnija od svog blaga ovoga svijeta. Baš kao i znanje. Uspiju li saznati vilenjakovo ime kralj i kraljica spasit će svoje dijete. Cvilidreta, taj neobičan svat, vrlo dobro zna da zlato zapravo nije važno, on želi ukrasti ljubav simboliziranu u prvorođenom djetetu kralja i kraljice. Kao i sve druge bajke, ova priča poučava o pravim vrijednostima u životu, poučava da je snaga ljubavi moćnija od bilo koje čarolije i dragocjenija od riznica punih zlata.