Édouard Louis (1992.) pozornost šire javnosti privukao je već s prvijencem "Raskrstimo s Eddyjem" (2014.), koji je doživio nesvakidašnju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog književne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog načina prikazivanja radničke klase i vlastite obitelji. Slijede romani "Povijest nasilja" (2016.) i "Tko je ubio mog oca" (2018.). Romani su mu prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazališnim daskama. Od 2019. predaje na Visokoj školi za scenske umjetnosti La Manufacture u Lausannei.

U knjizi "Borbe i metamorfoze jedne žene", svojevrsnom pandanu romana "Tko je ubio mog oca", Louis pripovijeda o životnoj preobrazbi svoje majke, žene koja je uspjela pobjeći iz začarana kruga siromaštva i nasilja čije užase Louis opisuje i u prvijencu "Raskrstimo s Eddyjem".

"Ova posveta majci dirljivo je pismo pomirenja i ujedno snažna priča o borbi jedne žene za dostojanstven život bez muškog nasilja i o pokušaju izlaska iz rodno i klasno uvjetovane opresije", ističu iz OceanMora. Knjigu je prevela s francuskoga Vanda Kušpilić.

Novi roman Pavla Svirca bavi se Zagrebom u pandemiji i nakon potresa

U izdanju OceanMora objavljen je i roman "Moj život s Milanom" Pavla Svirca, književnog aliasa Željka Špoljara, kolumnista tjednika Nacional. Željko Špoljar (1975.) autor je romana "Gumeni galeb" (prva nagrada za neobjavljeni roman, Matica hrvatska, 2008.), "Štakorbar" (Nagrada Drago Gervais, 2013.) i "Petokoronaš". Objavio je zbirke priča "Moj brat Felix Krull" i "Teškoće pri gutanju".

Pod pseudonimom Pavle Svirac izišle su mu knjige "Književna groupie", "Strovaljivanje", "Slikaranje" i "Kako biti hipster".

U romanu "Moj život s Milanom", podnaslovljenom kao "roman iz suvremenog života", Svirac šaljivo "komentira pojave hrvatskog književnog sazviježđa".

"Pri čemu, u prepoznatljivom diskursu, spaja zamjetnu erudiciju s rafiniranim humorom. Željko Špoljar, alias Pavle Svirac, novi je književni fenomen," napisao je Boris Rašeta u Novostima.

"Istinska literatura, duhovita, urbana, lirska proza što neposredno reagira na Zagreb u pandemiji i nakon potresa; dijelom i triler, jer do zadnjeg retka knjige zajedno s autorom strepimo hoće li ga Možemo! izbaciti iz stana koji mu je kao zaslužnom umjetniku dodijelio Milan Bandić; štivo dakako pesimistično, ali i popunjeno toplim sentimentom," o romanu je napisao Tomislav Čadež u Jutarnjem listu.