U povodu retrospektive Željka Kipkea u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 2023. godine, u izdanju nakladnika Durieux i NMMU-a objavljena je knjiga "Željko Kipke → [112]", koja u formi rječnika od 112 pojmova obuhvaća sva razdoblja i umjetničke strategije toga umjetnika.

Knjiga zahvaća razdoblje od kasnih sedamdesetih do drugog desetljeća XXI. stoljeća, a opremljena je s preko 250 kolor i šezdesetak crno-bijelih ilustracija na 240 stranica. Sve su jedinice obrađene po umjetniku, a lektorirala ih je Mirna Bojanić-Rebac.

Pojmovi obuhvaćaju širok spektar umjetnikovih interesa, od ranih i recentnih filmova, fotomontaža do programa Slikarstva novoga eona iz osamdesetih te faze analitičkog slikarstva i grafike krajem sedamdesetih.

Osim općih pojmova u leksikon su uključena značajna imena hrvatske i europske umjetničke scene s kojima je autor bio u neposrednoj ili posrednoj vezi. U knjizi su obrađena važna mjesta suvremene umjetnosti poput Galerije Podroom u Mesničkoj ulici, rana povijest Galerije PM na Starčevićevu trgu, splitski Crveni peristil te imena teoretičara umjetnosti i kustosa s kojima je autor surađivao pripremajući samostalne izložbe.

Leksikonom je također obuhvaćen autorov spisateljski posao, od objavljenih knjiga do likovnih kritika za novine, časopise i radio.

Publikacija je zajedničko izdanje izdavačke kuće Durieux i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a povod je autorova retrospektiva planirana u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 2023. godine, na 70-u obljetnicu umjetnikova rođenja.

Knjigu je uredio Branko Franceshi.

Željko Kipke (1953), slikar, pisac, povremeno djeluje u području filma. Diplomirao je slikarstvo na ALU u Zagrebu (1971.–1976.). Pohađao je Slikarsku majstorsku radionicu u Zagrebu (1976.–1981.). U početku se bavi primarnim i analitičkim slikarstvom, a od 1982. unosi ekspresivnost u svoja platna. Bio je član Radne zajednice umjetnika, neformalne skupine koja je djelovala u Galeriji Podroom i Galeriji proširenih medija u Zagrebu (1978.–1981.).

U prvoj polovici osamdesetih snima kratke filmove u S8 formatu kojima dokumentira vlastite akcije u javnim prostorima. U New Yorku izlaže na skupnoj izložbi u Artists Space 1989. Tijekom 1991. boravi u Marseillesu gdje priređuje samostalnu izložbu. Predstavljao je Hrvatsku na Venecijanskom biennalu 1993., a dvije godine kasnije na Kairskom biennalu. Piše eseje i kritike o eksperimentalnom filmu te likovnoj praksi u dnevnoj štampi i časopisima. Punopravni je član Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA) od 1997. Sudionik je Szeemannove autorske izložbe Blut & Honig — Zukunft ist am Balkan u Klosterneuburgu (Wien) 2003. Selektor je hrvatskog paviljona na 52. Venecijanskom biennalu 2007. godine.

U posljednje vrijeme snima kratke filmske priče temeljene na snovima i koincidencijama (Invisible Sculpture, 2006.; Niner Stretch, 2007.; Mali mačak i lav, 2008.; Nevidljive galerije, 2009.).

Do sada mu je objavljeno osam knjiga — od zbirke teoretskih članaka i eseja o suvremenoj umjetnosti, zbirke kratkih priča do jednogodišnjeg dnevnika (Od veljače do veljače, Zagreb, 2005.), kataloga snova (Sei–khai–reich, Velika Gorica, 2006.) te knjige koincidencija (Figura 17 — Nebo može pričekati, Zagreb, 2007.). Živi u Zagrebu.