Monografija Damira Demonje 'Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća' objavili su Arheološki muzej Istre iz Pule, Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba i Izdavačka kuća Meridijani iz Samobora
Knjiga je rezultat proučavanja samih spomenika i istraživanja temeljenih na cjelovitom uvidu u prethodne spoznaje pa predstavlja jedinstvenu i sveobuhvatnu građu hrvatske baštine, ističe se u priopćenju.
'Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća' pregled je segmenta hrvatske srednjovjekovne graditeljske baštine koji je prvi put ostvaren na ovako cjelovit način, kataloškom obradom ukupno 35 građevina, dodaje se.
'Ovo je izvorni rad koji predstavlja važan doprinos razvoju povijesti umjetnosti, u kojemu sam, na jednome mjestu, kataloški analizirao sakralnu franjevačku arhitekturu hrvatskoga dijela istočne obale Jadrana izgrađenu do kraja 16. stoljeća', kaže Demonja u povodu izlaska knjige i dodaje da ovako segmentirano djelo omogućuje sagledavanje ove arhitekture i u širem zemljopisnom kontekstu, pa je njezin doseg još važniji.
Koncept predstavljen u monografiji popraćen je, osim deskripcijama, i zemljovidom, dvjema tablicama, 45 arhitektonskih nacrta i 175 crno-bijelih fotografija.
'Ovakvim katalogiziranjem svih spomenika, oni su smješteni u sustav tipoloških obrazaca koji oslikavaju pojedine modele, ali i uvjete koji su utjecali na prihvaćanje nekih postojećih predložaka, inovacije, te ograničenja koja su proizlazila iz specifičnih situacija provincijskih sredina', ističe Demonja te dodaje da sustavnost i preglednost knjige olakšava snalaženje u kompleksu franjevačke graditeljske baštine na hrvatskoj obali Jadrana.
Monografija pruža komparativnu analizu u odnosu na ishodišta specifičnog arhitektonskog oblikovanja.
Damir Demonja rođen je u 1966. u Zagrebu. Znanstveni je savjetnik u trajnom zvanju zaposlen na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu i autor knjige 'Arhitektura franjevačkih crkava u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Rabu i Pagu) do kraja 16. stoljeća'.